Koliko vredi glasanje iz dijaspore

U inostranstvu ima oko 1,7 miliona građana koji imaju pravo glasa u Srbiji. Najčešće to pravo koriste oni koji su skoro otišli iz zemlje. Na prethodnim parlamentarnim izborima u dijaspori je glasalo tek nešto više od 6.000 birača. Mnogi polemišu da li bi glasači u dijaspori trebalo da imaju ista prava kao oni koji su ostali u zemlji?

Priča o broju stanovnika Srbije i ukupnom broju glasača, emitovana u Dnevniku i na portalu RTS-a, izazvala je brojne reakcije i polemike. Od kritika na račun dijaspore – što tek malobrojni od njih oko 1,7 miliona, koriste biračko pravo, do onih koji smatraju da dijaspora ne treba ni da glasa.

Od 2004. godine oni koji su van granice imaju pravo da biraju na izborima u Srbiji. Ni posle deceniju i po, ne prestaje polemika da li njihov glas treba da se računa.

Polemika je otvorena i u komentarima ispod članka o broju birača na sajtu RTS-a. U jednom se navodi: "Nije fer da živite napolju, a birate nama koji smo ostali, prava slika se ne vidi sa satelitskih kanala". 

S druge strane, jedan komentator je napisao: "A lepo ti je da mi ostavimo pet milijardi evra godišnje u Srbiji i plaćamo porez na imovinu?" Neki su pitali zašto bi im se oduzimalo pravo na glasanje, kada su i dalje državljani Srbije.  

Istraživanja potvrđuju – najlojalniji birači iz dijaspore su oni koji su skoro otišli iz zemlje. Oni koji su više od decenije van Srbije, sve ređe izlaze na birališta.

I ne čudi kad se ukalkulišu troškovi. Tzv. funkcionalni apstineti neretko moraju da pređu i više hiljada kilometra da bi dali glas.

"U sredinama u kojima postoji veća koncentracija naše dijaspore, gde postoji izražena želja da glasaju, mi smo tražili da se i van diplomatsko-konzularnih predstavništva otvore biračka mesta u nekim drugim centrima, tako da smo imali imali Maltu, Vićencu, Sutomore i Budvu", kaže Veljko Odalović iz Ministarstva spoljnih poslova.

Kakva je bila izlaznost ranije 

Na parlamentarnim izborima 2016. godine na 38 biračkih mesta u inostranstvu, biračko pravo iskoristilo je tek nešto više od 6.000 građana. Godinu kasnije, na predsedničkim, na 53 izborna mesta u 32 države – 9.200.

"Problem sa našim rešenjem je to što je ono čak previše striktno, dakle pored toga što se glasa u diplomatsko-konzularanim predstavništvima, omogućeno je glasanje u dijaspori samo ukoliko se prijavi više od sto osoba na posebno utvrđenom biračkom mestu, a nije baš lako pronaći sto ljudi koji su zainteresovani za izbore", ističe Dušan Vučićević sa Fakulteta političkih nauka.

Pored personalnog, kakvo je naše, postoje još tri modela glasanja u dijaspori – proksi, gde posrednik glasa umesto vas u državi iz koje ste otišli, poštom i elektronski.

"To zapravo na neki način može da se uradi tek onda kada ste vi kao država u stanju da kažete da imate poštu ili da imate elektronsko glasanje toliko bezbedno da taj proces neće biti narušen", ističe Bojan Klačar iz Cesida.

Migratorna kretanja opredeljuju države ka glasovima iz dijaspore.

"Argument u prilog glasanju dijaspore i olakšavanja ovih mehanizama bio bi taj, koliko shvatam, da je Vlada proklamovala politiku povratka naših ljudi koji su otišli, i jedno od rešenja koje bi minimalno olakšalo taj povratak  bilo bi da im najpre omogućite da donose odluke koje bi ih se ticale ako planiraju da se vrate u Srbiju", kaže Vučićević.

Osnaživanje veze sa državom 

Klačar smatra da bi uključivanje dijaspore podiglo izbornu participaciju.

"I aktivnije učešće dijaspore na izborima bi na neki način ojačalo i osnažilo vezu sa državom, pa bi u u tom slučaju bili voljni i da investiraju i da se aktivnije pozabave onim što se dešava u Srbiji", dodaje Klačar.

Polemika više moralna nego pravna – da li na podjednak način treba da odlučuju oni koji dele životnu zajednicu i oni koji su odlučili da svoje mesto prebivališta trajno promene.

"Nećemo valjda čoveka koji je odavde pošao i ima boravak u nekoj zemlji brisati zato što je otišao. To znači da ga mi brišemo iz kontakta sa svojom zemljom. Neka on to svoje pravo ostvari ili ne ostvari, mislim da bi ove stvari otvorile strahovito nezadovoljstvo naše dijapsore kada bismo im mi rekli – otišli ste, nemate pravo glasa. Oni tamo nemaju pravo glasa, onda su oni ozbiljno uskraćeni za jedno ustavno pravo", kaže Odalović.

Broj glasača u zemlji i dijaspori mnoge je podsetio da nas je sve manje.

Број коментара 21

Пошаљи коментар
Види још

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 19. април 2024.
6° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво