Plivanje za časni krst: Obavezan kardiološki pregled, ne smete prebrzo ni da se zagrevate, a ovo su DVA NAJOPASNIJA MOMENTA
Motive smo naoštrili, kondiciju doterali i verujemo da smo spremni da se rashladimo, uskočimo u vodu i doplivamo do Časnog krsta. Sudeći po podacima iz Srbije u sebe danas veruje mnogo više njih nego ranijih godina.
Ko se precenjuje, ko sme, a ko nikako ne sme u ledenu reku, za RTS otkriva kardiolog Srđan Bošković.
Niske temperature vazduha u ovo doba godine utiču na povećani broj srčanih zastoja i infarkta kod srčanih bolesnika. Kod zdravih osoba koje se odluče na plivanje za Časni krst pred srcem je dodatni izazov.
- Dva najgora momenta su ulazak i izlazak iz hladne vode. Da bismo bili dovoljno hrabri da krenemo da plivamo, moramo da započnemo treninge značajno ranije, ali ne smemo naglo da skočimo i ledenu vodu jer dolazi do vazokonstirkcije, odnosno grčenja krvnih sudova - objasnio je, gostujući u Jutarnjem programu RTS, kardiolog Srđan Bošković dodajući da oni koji imaju suženje na krvnim sudovima srca mogu da dožive akutni srčani udar pri naglom ulasku u vodu.
Uoči plivanja za Časni krst učesnici moraju da odu na kardiološke preglede.
- Zdravi ljudi imaju malu šansu da im se to desi, međutim oni koji već imaju neke tegobe treba da izbegavaju ovakve aktivnosti. Temperaturna promena je jedan od najvećih stresova i induktora za pojavu srčanog udara, znači nikako to ne raditi - upozorio je dr Bošković.
Skok u vodu u ovakvim uslovima je ogroman stres za organizam. Trebalo bi prvo prilagoditi telo spoljašnjoj temperaturi, a zatim korak po korak ući u hladnu vodu.
- Ljudi su preplivavali Lamaš pre 200 godina, Drinu pre 300, na svu sreću ništa im nije bilo. Pogledao sam u arhivama, nikada se ništa nije desilo na Bogojavljensko plivanje, verovatno ima i nekigh viših sila za to - kaže dr Bošković.
U više gradova u Srbiji ima prijavljene dece-plivača. Najmlađi plivač je iz Čačka i ima devet godina.
- Kardio-vaskularna patologija kod dece je drugačija. Imamo dobre skrininge po Srbiji. Najčešće sva deca, ukoliko ima neke sumnje na kardio-vaskularne bolesti, prolaze ultrazvuk i sistematske preglede. Deca su sigurnija od odraslih, njihov organizam je mnogo mlađi, mogu plivati. Ipak deca ispod šest-sedam godina ne treba to da rade, njihov organizam je nezreo i treba ih čuvati od ovakvih stresova - naglašava lekar.
Naglo zagrevanje posle plivanja takođe nosi rizik
Kada plivači izađu iz hladne vode, ne sme se naglo zagrevati jer dolazi do širenja krvnih sudova i tada takođe može doći do srčanog udara ili padanja u nesvest. Savet je obući suvu garderobu i polako se zagrevati.
Potapanje u hladnu vodu u kombinaciji sa saunom deo je svakodnevice skandinavskih naroda. Takođe, poslednjih godina, ledena voda preporučuje se za oslobađanje od toksina, bora...
- Kod ljudi koji su zdravi to ima pozitivne efekte. Jedan od delova treninga Novaka Đokovića je potapanje u hladnu vodu. Važno je ponoviti da ljudi moraju da dođu kod lekara pre nego što urade neke ekstremnije stvari koje mogu predstavljati rizik da se nešto ružno desi - poručio je kardiolog.
Ne postoji teritorijalna predispozicija severnijih naroda
Mit je da stanovništvo hladnijih predela ima teritrijalnu predispoziciju i da zbog toga lakše podnose kupanje u ledenoj vodi.
- Navike su nešto što ljude čini otpornijima. U takvim regionima ljudi imaju iskustvo u mladosti i znaju kako da reaguju, kako da se pripreme. To njihov organizam čini spremnijim za takve uslove - istakao je dr Srđan Bošković.