Najnovije vesti
Vesti Svet
Ko su demokrate koje mogu da STANU NA CRTU Trampu na predsedničkim izborima? Šest je favorita, ali jedan ima NAJVEĆE ŠANSE

Ko su demokrate koje mogu da STANU NA CRTU Trampu na predsedničkim izborima? Šest je favorita, ali jedan ima NAJVEĆE ŠANSE

Čak 13 demokratskih kandidata se bori za pravo da izazovu predsednika Donalda Trampa na predsedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama u novembru ove godine.

Slušaj vest
0:00/ 0:00
tramp demokrate kombo foto Tanjug AP Foto: Tanjug/AP
tramp demokrate kombo foto Tanjug AP

U trenutku kada Ameriku deli manje od mesec dana od primarnih (stranačkih izbora u Ajovi, tzv. kokusa), većina kandidata ima vrlo male šanse da pobedi ili ih nema uopšte.

Imajući tu činjenicu u vidu, Si-en-en, koji svake dve nedelje obavljuje rang-listu demokratskih kandidata s najvećim izgledima da pobede sadašnjeg republikanskog predsednika Trampa na izborima u novembru, skratio je spisak na svega pet kandidata.

5. Ejmi Klobučar (58)

Foto: ERIK S. LESSER / EPA;

Pored četiri glavna kandidata, senatorka iz Minesote jedina koja u ovom trenutku ima realne šanse za pobedu na stranačkim izborima u Ajovi. Ona je u decembru nastavila sa uspešnim nastupima u debatama, osim toga, može da se pohvali najboljim rezultatima u anketama i više puta je pobeđivala u neopredeljenoj državi, što ne važi za Džoa Bajdena. Zbog činjenice da je njena politička karijera na nacionalnoj sceni za četvtinu kraća od Bajdenove, ona u trku ulazi sa manjim teretom iz prošlosti. Klobučar bi se takođe dopala biračima koji bi želeli da predsednik bude žena.

Odmerena senatorka iz Minesote sušta je suprotnost sadašnjem predsedniku, karakterističnom po ratobornom i nametljivom nastupu. Privukla je pažnju raspravom sa Bretom Kavanoom 2018. u Senatu, koji je odlučivao o njegovoj nominaciji za Vrhovni sud, a svoju nominaciju za učešće u predsedničkoj trci najavila je desetog februara 2019.

Klobučar, koja je nekada bila tužilac i advokat u oblasti korporativnog prava, zalaže se za alternativu tradicionalnom finansiranju fonda zdravstvenog osiguranja Mediker i oštar je protivnik podizanja cena lekova na recept.

Bila je na udaru kritika zbog maltretiranja i ponižavanja saradnika, te zbog toga što je bacila registrator, koji je "slučajno" pogodio jednog zaposlenog. Senatorka je priznala da je ponekad "prestroga" prema saradnicima, ali je dodala da joj je cilj da održi njihov visok nivo, kao i visok nivo svoje zemlje. Do sada se kvalifikovala za sve debate.

4. Elizabet Voren (69)

Foto: Wikipedia / Wikipedia

O usporavanju kampanje senatorke iz Masačusetsa svedoče učestali očajnički apeli imejlom i na Tviteru pre isteka roka za donacije na kraju godine, u kojima se pristalice moli da prikupe malo više novca. Karakteristično je i to što njen tim, za razliku od tima Pita Butidžidža i Bernija Sandersa, koji su prvog januara objavili podatke o prikupljenim donacijama, nije pružio uvid u donacije koje je prikupila u poslednjem kvartalu prethodne godine. Uprkos tome, ona i dalje ima najbolju organizaciju u Ajovi, a konkurentna je i u Nju Hempširu. Međutim, ukoliko ne pobedi ni u jednoj od te dve države, to bi ozbiljno moglo da ugrozi njene šanse.

Ona je lider liberalnih snaga u stranci i strog kritičar Vol strita. Odigrala je ključnu ulogu u osnivanju Kancelarije za finansijsku zaštitu potrošača. Ranije ove godine izvinila se Čiroki Indijancima zbog toga što se podvrgla DNK testu da bi dokazala da potiče od autohtonih stanovnika Amerike, tvrdnja zbog koje ju je Tramp podsmešljivo nazvao "Pokahontas".

Kandidaturu je najavila devetog februara 2019, kada je obećala da će se boriti protiv "nameštenog ekonomskog sistema", koji favorizuje bogataše.

Nedavno je iznela predlog za opraštanje studentskih dugova kojim bi se otpisao dug od oko 50.000 dolara milionima američkih građana. Takođe se zalaže za besplatno studiranje.

3. Pit Butidžedž (37)

Foto: Gary He / EPA;

Jedno je jasno: bivši gradonačelnik Saut Benda (Indijana) ulazi u 2020. znatno jači nego kada se uključio u trku 2019. Butidžedž je prikupio skoro 25 miliona dolara u poslednjem kvartalu 2019. i nalazi se u samom vrhu u anketama sprovedenim u Ajovi i Nju Hemširu. Pobedom u obe države Butidžedž bi imao velike šanse da bude nominovan za demokratskog kandidata. Međutim, velike teškoće mu i dalje zadaje ne-belačko stanovništvo (na primer, osvojio je samo dva odsto glasova na poslednjoj anketi na nacionalnom nivou). Zbog toga lako može da se dogodi da fenomen Butidžedž ostane ograničen na Ajovu i Nju Hempšir.

Butidžedž je prvi demokratski kandidat za predsednika koji se otvoreno izjasnio kao gej. Kandidaturu je najavio 23. januara 2019. Na njegovom sajtu nema stavki o političkom programu, a menadžer njegove kampanje je njegov školski drug, koji nema iskustva u toj oblasti.

Uprkos tome, Butidžedž je vrlo brzo postao jedan od najpopularnijih kandidata u sezoni demokratskih stranačkih izbora, a tokom kampanje često je govorio o borbi za legalizaciju braka među homoseksualcima. Potpredsednika Majka Pensa kritikovao je zbog stavova, koji podrivaju prava LGBT zajednice.

- Ne kritikujem njegovu veru, kritikujem lošu politiku. Nemam problem s verom. I ja sam religiozan. Ali smeta mi kad se religija koristi kao opravdanje da bi se naudilo ljudima, a naročito LGBT zajednici - rekao je demokrata iz Indijane gostujući na En-bi-siju.

Pročitajte još

2. Berni Sanders (77)

Foto: Christian Monterrossa / EPA;

Donacije koje je prikupio u poslednja tri meseca 2019, a koje iznose više od 34 miliona dolara, dokazuju tri stvari:

1) Ima jedinstvenu podršku na internetu; 2) u poslednjih nekoliko meseci njegova kandidatura je dobila zamah; 3) može da ostane u trci za predsednika 2020. (ukoliko ne bude izabran za demokratskog kandidata).

Nijedan drugi kandidat ne može se pohvaliti time da mu sva tri faktora idu u prilog.

Berni Sanders je 16 godina bio poslanik u Predstavničkom domu pre nego što je 2006. izabran u Senat, gde trenutno zastupa državu Vermont. To je čovek sa najdužim mandatom nezavisnog kongresmena u istoriji.

Kandidaturu je najavio 19. februara 2019. Godine 2016. takođe je učestvovao u trci za demokratskog predsedničkog kandidata, kada je izgubio od Hilari Klinton.

Ove godine, moraće da se pomuči da bi se istakao među nizom progresivaca koji zastupaju ideje koje je on pre četiri godine učinio standardnim programom Demokratske partije: besplatno školovanje na državnim koledžima, minimalna naknada na sat od 15 dolara i zdravstveno osiguranje za sve.

U prilog mu idu poznato ime i ugled, ali i razgranata mreža malih donatora koji su mu pomogli da za samo jedan dan nakon objave ulaska u trku prikupi 5,9 miliona dolara.

Pročitajte još

1. Džo Bajden (76)

Foto: Amanda Sabga / EPA;

Bivši američki potpredsednik najbliže je nominaciji od svih kandidata. Prošlog meseca je najzad imao dobar nastup u debati, a snažnoj podršci Afroamerikanaca duguje vođstvo u nacionalnim anketama. Njegova podrška i dalje jača, a čini se da je u poslednjem kvartalu prošle godine prikupio solidna sredstva. Osim toga, i dalje ostvaruje najbolje rezultate u anketama u odnosu na Trampa, što je prednost koju većina birača ima na umu. Međutim, Bajden bi mogao lako da izgubi u Ajovi i Nju Hemširu, nakon čega bi njegov status favorita vrlo brzo izgubio.

Bajden je najiiskusniji poltičar u trci, a sa 76 godina i jedan od najstarijih. Ovo će biti njegova treća predsednička trka.

U video-klipu, kojim je najavio kandidaturu, Bajden je akcenat stavio na sukob između belih rasista i učesnika kontramitinga u Šarlotsvilu (Virdžinija), u kojima je poginula jedna žena. U njemu je komentarisao reči predsednika Donalda Trampa, koji je izjavio da je na obe strane bilo "veoma finih ljudi".

- Suočavamo se s borbom za dušu ove zemlje - rekao je Bajden.

- Ako damo Donaldu Trampu osam godina u Beloj kući, on će zauvek i suštinski izmeniti karakter ove nacije . Ne mogu skrštenih ruku da gledam kako se to događa.

Prošlog meseca Bajden je morao da se brani zbog toga što je 2014. dodirivao po ramenima i ljubio u potiljak kandidatkinju za viceguvernera Nevade Lusi Flores, kojoj je bilo neprijatno zbog toga. Nekoliko drugih žena ga je takođe optužilo za neprikladno ponašanje.

Bajden je u video-klipu obećao da će "obratiti više pažnje" na poštovanje "ličnog prostora", ali je Floresova ove nedelje izjavila za "Foks njuz" da su šale bivšeg senatora o tome svedoče o tome da "uopšte nema poštovanja".

Osim toga, Bajden se našao u središtu pažnje prilkom istrage Predstavničkog doma pred izglasavanje nepoverenja predsedniku Trampu, koja se vrtela oko telefonskog razgovora 25. jula između Trampa u krajinskog predsednika Volodimira Zelenskog. U njemu je vršio pritisak na Zelenskog da pokrene istragu protiv Bajdena i njegovog sina Hantera, koji ima kompaniju u Ukrajini.

Demokrate su optužile Trampa da je vršio pritisaka na Ukrajinu da nađe kompromitujuće informacije o Bajdenu, nakon što je odložio skoro 400 miliona dolara vojne pomoći Ukrajini. Dokazi o nelegalnom poslovanju Bajdenovih nisu nađeni, a Bajden je pozivao na opoziv Trampa.

Favorit iz senke

Majkl Blumberg (77)

Foto: Wikipedia

Milijarder, koji je bio gradonačelnik Njujorka od 2002. do 2013. godine, ušao je u trku u novembru prošle godine.

- Nismo u prilici da još četiri godine tolerišemo bezobzirne i nemoralne postupke predsednika Trampa - rekao je najavljujući kandidaturu.

- On je egzistencijalna pretnja za našu zemlju i naše vrednosti. Ako ponovo pobedi, možda se više nikada nećemo oporaviti od štetnih posledica.

Mnogi su optuživali Blumberga da nastoji da kupi funkciju predsednika.

- Shvatam da će bogataši imati više pari obuće od ostalih, više automobila od ostalih i više kuća - izjavila je senatorka Elizabet Voren, a senator Berni Sanders ga je optužio i pre nego što je najavio kandidaturu:

- Odvratna mi je pomisao da Majkl Blumberg ili bilo koji drugi milijarder smatra da može da zaobiđe politički proces i potroši desetine miliona dolara na kupovinu izbora - napisao je na Tviteru nakon pojave spekulacija da će Blumberg ući u trku.

Blumberg se pridružio kampanji "Obećanja davanja" (The Giving Pledge) i obavezao se da će najmanje polovinu bogatstva pokloniti dobrotvornim organizacijama.

Dok je bio gradonačelnik Njujorka, naljutio je mnoge pripadnike manjina zato što je podržao i branio kontroverznu politiku “Zaustavi i pretresi" (Stop and frisk), koja policiji omogućava nasumične kontrole i pretres ljudi na ulici, pri čemu su uglavnom zaustavljali Afroamerikance i Latinoamerikance.

U decembru se, međutim, izvinio i priznao da su zbog toga uglavnom hapšeni pripadnici manjina. Mnogi su izvinjenje dočekali s podozrivšću, smatrajući da je to izjavio u trenutku kada je odlučio da se kandiduje.