BANJALUKA – Njegovo preosveštenstvo episkop budimljansko-nikšićki Joanikije poručio je da će narodna okupljanja u Crnoj Gori protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti biti nastavljena, ako glas naroda ne stigne do aktuelne vlasti, kao i da je formiran jak pravni tim koji će se boriti na polju prava i zakona.
Vladika Joanikije je naglasio da taj zakon na najgori mogući način želi da ograniči slobodu vjere, ali i da je potisne na margine društvenog života, da pogazi sva prava vjernika i Crkve i svih onih koji joj pripadaju.
"U našim su rukama svi pravni argumenti, a sa druge strane imamo slijepu silu i diktat i nije lako izaći na kraj sa tim zlom, naročito tamo gdje ni pravo i pravda ne vrijede", rekao je vladika Jaonikije za Radio-televiziju Republike Srpske.
On je rekao da se ovim zakonom diskriminiše Srpska pravoslavna crkva /SPC/ i njene eparhije u Crnoj Gori i predviđa pljačka crkvene imovine gora nego što je bila 1947. godine.
Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, koji je usvojen 26. decembra u crnogorskom parlamentu, s obzirom na suštinu, kaže vladika, mnogo više priličili nazivi zakon o progonu, zakon protiv pravoslavne crkve, zakon o otimanju crkvene imovine.
Vladika Joanikije je naglasio i da će, ukoliko glas naroda ne stigne do aktuelne vlasti, narodna okupljanja biti nastavljena da bi svjedočila o neslaganju sa zlom koje se događa i nepravdom koja se čini SPC i njenim eparhijama u Crnoj Gori.
On smatra da je Zakon neodrživ pred strukom i da će borba protiv njega biti nastavljena uz pomoć svih prijatelja i vjernika SPC.
"Ne želimo pobjedu ni nad kim, nego da pobjedi pravda i da se vratimo dijalogu, te da se ovaj problem riješi ljudski i bratski na dobrobit države i Crkve", rekao je vladika Joanikije.
Crna Gora je, objasnio je vladika, izbjegla da donese zakon o restituciji, što je bila dužna, jer su sve države u okruženju donijele te zakone kojima se vraća crkvena imovina oduzeta revolucionarnim zakonima poslije Drugog svjetskog rata.
"Crna Gora je to izbjegla, odnosno donijela je Zakon o restituciji, ali je crkve i vjerske zajednice isključila, odnosno diskriminisala u odnosu na druge vlasnike imovine kojima je zemlja i nepokretnost bila oduzeta poslije Drugog svjetskog rata", objasnio je vladika Joanikije.
Ukoliko država postane vlasnik crkvene imovine njena sudbina je neizvjesna, naveo je vladika, jer zakon kaže da vlasnik bilo kojeg dobra može da raspolaže njime kako on hoće.
"Ako je država vlasnik hramova i svetinja, naročito ako su to bezbožnici naše vlasti, onda od njih možete očekivati svašta, pa i da će te svetinje sutra dodijeliti nekoj sekti ili nekoj drugoj vjeri ili od naših svetinja napraviti biznis", smatra vladika Joanikije.
Napomenuo je da je više od 70 odsto građana u Crnoj Gori pravoslavne vjeroispovijesti zbog čega je, kaže, nastao haos i burna reakciju naroda.
Vladika je ukazao i da Crkva uvijek ostavlja mogućnost za obnovu dijaloga, te smatra da bi vlast trebalo da uvaži činjenicu da je većinska Crkva protiv ovog zakona i da je veliki broj građana izrazio neslaganje sa njim.
Prema njegovim riječima, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović glavni je nosilac ideje da se Zakon donese u skupštini, dok su poslanici mehanički glasali, odrađivali sve ono za šta su dobili nalog.
"Oni su izdali Crkvu, jer je Zakon donesen protiv Crkve i moraju izraziti javno pokajanje da bi joj se vratili", poručio je vladika Joanikije, koji je podsjetio da i u Ustavu Crne Gore piše da su Crkva i sve vjere odvojene od države.
Podsjetio je da Đukanović govori da će da stvara autokefalnu crkvu, što je kršenje Ustava, jer je shvatio da je iznad zakona i da može da radi šta hoće, ali takvim postupcima, kaže vladika, ide unazad kada je riječ o ulasku Crne Gore u EU.
Komenatrišući navode u medijima da bi matrica iz Crne Gore mogla biti upotrijebljena u Prištini i da bi ovakav zakon mogao biti usvojen i na tom prostoru, vladika je rekao da ima utisak da su crnogorske vlasti usvajanjem zakona učinile uslugu šiptarskim vlastima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.