Život

Djed Moroz oživljava ruske bajke

Djed Moroz oživljava ruske bajke
Foto: N.N. | Djed Moroz oživljava ruske bajke

​Još su prije više od 4.000 godina u drevnoj Mesopotamiji i Vavilonskom carstvu organizovane proslave za Novu godinu, s tim da se datum proslave mijenjao tokom istorije više puta, a ni danas se Nova godina ne čeka u svim zemljama istog dana.

Tokom tog dugog razdoblja istorije nastajali su kod raznih naroda razni običaji u vezi s novogodišnjim i božićnim praznicima. Svaki narod je izgradio svoje običaje u skladu sa svojim vjerovanjima i načinom života.

Međutim, postoje dvije stvari koje su zajedničke svima. Prva je da se Nova godina svuda u svijetu proslavlja s vjerom i nadom u bolje sutra, a druga je da kod svih naroda postoje razne novogodišnje legende, bajke i priče.

Jedna od najvećih bajki i legendi jeste Djed Mraz, koji nam je svima poznat kao debeljuškasti djedica u crvenom odijelu bijele brade i širokog osmijeha. No, Sibir krije Djeda Moroza, koji se razlikuje od kolega Djeda Mrazova po načinu oblačenja, radi cijele godine i propagira zdrav život.

Djed Moroz je odjeven u dugačak ruski kaput, koji može biti raznih boja, od crvene, preko ledenoplave, srebrne do zlatne boje, a karakterističan je po tome što je uvijek dekorisan raskošnim vezom. Umjesto klasične kupaste kape s kićankom na vrhu, ruski Djed Moroz obično nosi okruglu rusku kapu od krzna. U ruci drži dugačak štap, uvijek ukrašen raznim motivima. Djed Moroz nema irvase. Tri prelijepa konja, tzv. ruska trojka, imaju dovoljno snage i brzine da odvedu Djeda Moroza uvijek na vrijeme tamo gdje ga djeca željno očekuju. Razlika je i u tome što Djed Moroz donosi djeci poklone u novogodišnjoj noći, a ne na Badnje veče.

Takođe, rusko praznično drvo nije božićno drvo, kao u većini zemalja, već novogodišnje drvo.

Umjesto Sjevernog pola, Djed Moroz zvanično ima svoj dom na imanju u ruskom gradu Veliki Ustjug. Mališani iz čitave Rusije mu uoči božićnih i novogodišnjih praznika pišu pisma i šalju ih na njegovu adresu u Velikom Ustjugu u nadi da će im on ispuniti sve praznične želje. Oni koji posjete Veliki Ustjug mogu da se slikaju s Djedom Morozom, da se voze u njegovim kočijama koje vuku tri konja i da uživaju u raznim zimskim aktivnostima.

Snjeguročka (Snježna djevojka)

Za lik Djeda Moroza, koji se pojavljuje u mnogim ruskim legendama, bajkama i pričama za djecu, uvijek se vezuje još jedan lik. To je njegova unuka, poznata kao Snjeguročka - prelijepa plavuša ružičastih obraza, uvijek nasmijana i obučena slično kao Djed Moroz, ali uvijek u bojama zime. Ona pomaže djedu u njegovim naporima da na vrijeme dostavi sve poklone djeci koja ga željno isčekuju.

Lik Snjeguročke je veoma popularan u Rusiji. Ruski majstori rukotvorina uzimaju je često kao motiv na svojim radovima, pa se njen lik može vidjeti na raznim predmetima od drveta, kao što su drvene kutijice za nakit i čuvene drvene lutkice Babuške.

Postoje mnoge ruske narodne bajke u kojima se opisuju dogodovštine Snjeguročke. Osim toga, predstavljena je u mnogim pozorišnim komadima, ima je i u crtanim i igranim filmovima, o njoj se pjevaju pjesme, a slavni ruski kompozitor Nikolaj Rimski Korsakov posvetio je Snježnoj djevojci i jedno svoje djelo - operu "Snjeguročka".

Priča o Snjeguročki često je veoma lijepo ilustrovana na crtežima i grafikama raznih autora iz Rusije. Prema legendi, ona je kćerka proljeća i zime. Zabranjeno joj je da voli i da izlazi napolje iz svog doma. Međutim, želja za druženjem s vršnjacima postaje prevelika i ona izlazi iz kuće bez javljanja. Kada se u spoljašnjem svijetu upozna s jednim dječakom i zaljubi se u njega, Snjeguročka se topi.

Snježna kraljica

Još jedna zimska legenda koja je vezana za Rusiju jeste priča o Snježnoj kraljici. Međutim, ova priča nije originalno ruska. Snježna kraljica je bajka Hansa Kristijana Andersena, a u Rusiji je postala veoma popularna nakon što se pojavilo nekoliko ruskih animiranih filmova pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka. Mnogi pak smatraju da je Hans Kristijan Andersen kao uzor za lik Snježne kraljice imao slovensku boginju Moranu. Morana je u slovenskoj mitologiji personifikacija smrti i zime i uvijek je predstavljana kao prelijepa blijeda djevojka, doduše sa dugim kandžama i očnjacima poput vuka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije