Skupe i komplikovane procedure za prijavu trovanja životinja 1Foto: Pixabay/JimBear

Trovanje životinja postaje sve je učestalije u Srbiji, a samo u ovoj godini, od posledica trovanja, uginulo je najmanje 200 životinja, rezultati su istraživanja redakcije Petface.

Otrovi su mahom postavljani na javne površine, kao što su gradski parkovi, koje su dostupne svim građanima. Neretko se otrov nalazio u blizini dečijih igrališta, što neposredno podleže Krivičnom zakoniku Srbije. Koriste se kreozan i karbofuran, otrovi koji su u Srbiji inače zabranjeni.

Novinar portala Petface, i jedan od učesnika istraživanja o trovanju životinja u proteklih 19 godina u Srbiji, Miloš Simić za portal Danasa kaže da samim udisanjem otrovnog kreozana može doći do ozbiljnog ugrožavanja života deteta.

– Opasnost je sigurno velika, pitanje je koliko su državni organi svesni toga. Zapravo, plašimo se da zbog ovakvog odnosa prema celom problemu, trovanju životinja, ne dođe do neke tragedije, a da se potom svi pitamo šta smo zapravo mogli da uradimo kako bi to sprečili na vreme, dodaje Simić.

Na ideju da istraže oblast kojom se u Srbiji malo ko bavi, pa čak i udruženja životinja, novinari portala Petface došli su osnovu svakodnevnog izveštavanja o različitim slučajevima u kojima su akteri životinje. Primetan je bio veliki broj trovanja.

– Samo u ovoj godini pisali smo preko 20 puta o slučajevima u kojima se sumnja na trovanje životinja. Radi se o pojedinačnim ali i masovnim trovanjima u kojima je ubijeno oko 200 životinja, naglašava Simić.

Svi ovi podaci predstavljaju zapravo sumnje na trovanje životinja, jer ni u jednom slučaju nije bilo zvaničnih informacija o tome da su životinje uginule od posledice trovanja nekom supstancom.

Na istraživanju je Petface radio mesecima, a prikupljanje informacija nije bilo jednostavno. – Mnogo zatvorenih vrata, mnogo ljudi koji imaju informacije, ali neće da razgovaraju na tu temu, mnogo, reklo bi se straha, ocenjuje Simić.

Procedure za prijavu trovanja životinja, ali i procesuiranje i prikupljanje dokaza protiv počinilaca, su veoma komplikovane, skupe i ono što je najgore, najveći deo toga je prepušten vlasnicima da sami urade.

– Baš zbog ovoga slučajevi se uglavnom zaključuju i pre nego što su pokrenuti, s obzirom na to da ljudi nemaju para ni vremena da ispoštuju sve što od njih traže nadležne institucije za pokretanje prijave, koja se sa druge strane obično pokreće protiv NN lica, a takve prijave nisu prioritet za MUP i tužilaštvo, kaže Simić za Danas.rs.

Istraživanje koje su sproveli je pokazalo da se u naseljenim mestima uglavnom truju psi i mačke. Na njivama od pesticida umiru ptice, zaštićene vrste, ali i divljač.

– Prema podacima koje mi imamo, iz godine u godinu povećava se broj slučajeva trovanja, ali zvanične podatke nemamo jer od Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu nismo dobili odgovore o broju trovanja i pokrenutih ili završenih postupaka, priča novinar redakcije Petface.

Kako ističe, teško je proceniti da li će ovo istraživanje uticati na rad republičkih organa, ali i ponašanje građana.

Mi smo optimisti po tom pitanju, ali naravno, videćemo kakav će odgovor biti i da li će bilo koga od nadležnih ova priča dotaknuti i podstaknuti da nešto uradi. Što se tiče građana, nadamo se da ćemo ih ohrabriti pre svega da traže promene u vođenju pravnih procedura u vezi trovanja životinja, a kasnije i da više i upornije prijavljuju slučajeve policiji jer je to i njihova zakonska obaveza, zaključuje naš sagovornik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari