Skandinavske zemlje kritikovane zbog uzdržanosti prema Finskoj 1Foto: Matea Milošević/Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković"

List Pravda prenosi i šta deca misle o svojim roditeljima, dok Vreme piše o dobrom držanju Finske uprkos napadima Sovjeta.

Nakon isključenja Rusije iz Društva naroda, pariski listovi pažnju posvećuju držanju skandinavskih zemalja po ovom pitanju, prenosi list Pravda. Kako navode, one nisu pokazale dovoljno solidarnosti. Listovi smatraju da je ovakav stav posledica njihovog opšteg položaja između Nemačke i Rusije.

Veliku igru imala je spoljna politika Nemačke. Kako Nemačka favorizuje Sovjete, skandinavske zemlje iz straha da se konflikt ne proširi na njihovu teritoriju, nisu smele da podrže Finsku i pruže joj pomoć. Skandinavski delegati su za vreme diskusije izražavali opreznost i rezervisanost, a na glasanju su bili uzdržani.

Finskoj se uglavnom može pružiti samo moralna podrška pošto je doturanje pomoći vrlo otežano. Naime, ni preko Severnog, a ni preko Baltičkog mora ne može se doći do Finske, jer se oba mora nalaze pod kontrolom Sovjeta i Nemaca. Jedini vid doturanja pomoći predstavlja ujedinjavanje ostalih zemalja koje bi zajednički zauzele sovjetske baze u Baltičkom moru. Naravno ovo je vrlo opasno jer bi se time sukob proširio na ostatak evropske teritorije.

Skandinavske zemlje kritikovane zbog uzdržanosti prema Finskoj 2

Berlinski listovi pišu o izmenama ratifikacionih dokumenata o nemačko-sovjetskom paktu prijateljstva, prenosi list Pravda. Smatraju da Pakt predstavlja potvrdu uske i prijateljske saradnje koja treba dalje da osnaži nemačko-ruske odnose.

Kao istorijski značaj izdvaja se kraj Poljske države, zato što se time onemogućava da zapadne sile na istočnom delu Rajha održavaju žarište iz koga kasnije može nastati evropski rat. Čak ni skorašnji događaji u Finskoj ne mogu da naruše dobre odnose ove dve zemlje. Zapadnim silama poručuju da ne mogu više da igraju igru koju su želele.

List Pravda prenosi i zanimljivo istraživanje američkog pedagoga koji je ispitivao šta deca misle o svojim roditeljima? Jedan devetogodišnji dečak rekao je da su njegovi roditelji “suviše zauzeti da bi slušali stvari one važne stvari koje im pričam o sebi”.

Istraživanje koje je obuhvatilo decu od šest do šesnaest godina poikazalo je da se roditelji brzo naviknu da ne slušaju svoju decu, posebno što trogodišnjaci i petogodišnjaci ne prestaju da čavrljaju po ceo dan. Deca to već sa šest godina primećuju i ljute se. Takođe, jedna devojka se žalila na svoje roditelje koji je ispituju šta je sve radila tokom dana. Ona kaže da toliko nepoverenje za posledicu ima to da deca počinju da lažu.

Celokupno izdanje možete pogledati na linku Narodne biblioteke

List Vreme piše o borbi engleskih i nemačkih aviona nad Severnim morem. U toku izviđačkog leta, britanska eskadrila uočila je jedan nemački bojni brod i jednu krstaricu, kako plove u pravcu juga u pratnji više razarača i jedne podmornice.

Podmornica je prva isplalila nekoliko metaka ka britanskim avionima i odmah zaronila u more. Ubrzo su stigli nemački avioni lovci, tako da su se britanski avioni borili kako sa njima, tako i sa protivavionskom artilljerijom sa ratnih brodova. Jedan nemački avion je oboren, a britanski avioni uprkos napadima, uspeli su da se vrtate u svoje baze.

Skandinavske zemlje kritikovane zbog uzdržanosti prema Finskoj 3

Finske trupe odbile su većinu sovjetskih napada, prenosi Vreme. Svi napadi su odbijeni izuzev napadima na sektore na krajnjem severu koji su izgubljeni. Severno od jezera Ladoge uništena su dva sovjetska puka. Navode da su u Sumisalmiu Rusi ponovo upotrebili bojne otrove.

Iako sukobi avijacija nisu bili toliko jaki, jedan sovjetski avion je oboren. Kao je Sovjetima u međuvremenu stiglo pojačanje, Finci su bili prinuđeni da se povuku iz Petsama. Uprkos ovome, Finci su uspeli da održe većinu svojih položaja na frontovima.

Opština Beograd osuđena da plati odštetu porodici žandarma koji je nesrećom ispao iz tramvaja, prenosi list Vreme. Boža Renovica nesrećnim slučajem ispao je iz tramvaja kada su se vrata kod kojih je stajao usled neispravnosti naglo otvorila.

Kako je porodica nastradalog tužila grad Beograd tražeći odštetu, okružni sud naložio je Opštini da isplati odštetu u iznosu od 62.000 dinara. Međutim, apelacijom je iznos odštete smanjen na 50.000 pošto Renovica nije bio dovoljno oprezan kada je stajao pored tramvajskih vrata.

Celokupno izdanje možete pogledati na linku Narodne biblioteke

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1939. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari