13. decembar  2019. 02.25  →  22.53 | Izvor: Tanjug, FoNet, RTV

Izbori se odlažu, bira se pet novih članova REM-a

BEOGRAD -

Predstavnici vlasti i opozicije dogovorili su danas, u dijalogu kojem posreduje EU, da parlamentarni izbori ne budu u martu, izjavila je danas predsednica parlamenta Maja Gojković.

video icon

Ona je, na zajedničkoj konferenciji za novinare sa predstavnicima EP, na kraju treće i završne runde dijaloga, koja je održana danas, saopštila da je dogovoreno da predsednik Srbije odluči o datumu u okvirima koji su mu dati Ustavom o krajnjem datumu održavanja izbora.

Flekenštajn: Bio bih zahvalan strankama opozicije ako ne bi bojkotovali izbore

Posrednik Evropskog parlamenta Knut Flekenštajn je izjavio da u dijalogu vlasti i opozicije o izbornim uslovima u Srbiji nije postignuto "sve za svakoga", ali je postignuto dosta, i izrazio nadu da će oni koji najavljuju bojkot razmisliti još jednom, uz napomenu bi im on bio zahvalan da promene odluku.

Flekenštajn je poručio da je zajednička poruka predstavnika Evropskog parlamenta kao posrednika u dijalogu da bojkot nije dobar put.

Flekenštajn je rekao da je, možda, najveći uspeh postignut u promeni članova REM, odnosno, da će biti izabrano pet novih lica, što čini većinu u tom telu od devet članova.

Bilčik: Definisan vremenski okvir za primenu svih dogovorenih mera

Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik rekao je da je ostvaren napredak u međustranačkom dijalogu o poboljšanju izbornih uslova, navodeći da je definisan vremenski okvir za primenu svih dogovorenih mera.

Ako bude potrebno, u svakom trenutku ćemo doći sledeće godine da vidimo kako se ispunjavaju dogovorene obaveze, rekao je Bilčik i najavio da će se sledeće nedelje u Briselu i Strazburu razgovarati kako institucije Evropske unije mogu da pomognu realizaciju dogovorenog.

Izbori što kasnije, u ustavnom roku, novih 5 članova REM-a

U trećoj rundi međustranačkog dijaloga razgovarano je o mogućnosti da se redovni parlamentarni izbori održe što je moguće kasnije, ali u ustavnom roku, kao i da se imenuje pet novih članova REM, navedeno je u Zaključcima treće i završne runde dijaloga vlasti i opozicije uz posredovanje Evropskog parlamenta, koje je dostavljeno javnosti.

U tekstu se još navodi:

"Završna runde prve faze međustranačkog dijaloga uz posredovanje Evropskog parlamenta održana protekla dva dana u Skupštini Srbije, a tokom nje je procenjeno šta je ostvareno od novembarskog drugog međustranačkog dijaloga i apelovano da se preduzmu konačni koraci, kako bi se ispunile obaveze i unapredili uslovi za održavanje parlamentarnih izbora 2020:

Na dijalogu su pozdravljeni koraci koji su preduzeti u kratkom vremenskom roku, tokom tri runde dijaloga. Međutim, na dijalogu, kako se navodi u zaključcima, je insistirano da od sada do početka izborne kampanje mora postojati usredsređenost na rezultate i konkretno sprovođenje ovih obaveza, kako bi se ostvarila opipljiva poboljšanja u praksi, posebno u oblasti slobode medija i ulozi regulisanja javnih medijskih servisa.

Iako je ostvaren napredak u unapređenju rada RIK, pretvaranje obaveza u konkretne rezultate, u strogo utvrđenim rokovima, još uvek je neophodno u sledećim ključnim oblastima:

- unaprediti rada REM-a imenovanjem "3+2" nova člana, što će biti potvrđeno glasanjem do kraja godine.

- doneti novi propis za javne medijske servise i njegova delotvorna primena.

- osnovati nadzorni odbor u Narodnoj skupštini i obezbediti njegov transparentan, pravovremen i nepristrasan rad u okviru njegovih nadležnosti, mnogo pre izbora.

- sprovoditi usvojene izmene relevantnih zakona za unapređenje izbornih uslova u praksi.

Razgovarano je o mogućnosti da se, uz puno poštovanje Ustava Srbije, izbori održe što je moguće kasnije, kako bi se obezbedilo vreme za ostvarivanje svih obaveza, i za sve zainteresovane strane, naročito građane Srbije da osete pun efekat unapređenja izbornih uslova.

Takođe, na dijalogu je postignut konsenzus u vezi sa vremenskim rokom koji je predložila vlada za sprovođenje svih neostvarenih obaveza pre početka izborne kampanje, kako bi se svim akterima, posebno građanima Srbije, dala prilika da imaju veće poverenje u integritet izbornog okvira.

Posrednici u dijalogu su, takođe, pozvali na najšire moguće učešće na izborima, kako bi građani imali neophodan pluralistički demokratski izbor.

Podsećamo sve političke aktere u zemlji na njihovu odgovornost da izbegavaju zapaljiv jezik, da se bore protiv govora mržnje, izbegavaju sve dublje društvene podele i da prekinu dezinformacije u medijima pre, tokom i nakon izborne kampanje.

Donošenje novog propisa za javne medijske servise, uspostavljanje nadzornog odbora i naročito dalji rad na jačanju uloge i ponašanju REM biće važni koraci ka jačanju nadzora koji vrše mediji i pomoći će da se obezbedi da sve političke snage koje učestvuju na izborima imaju pravedniji pristup i veću zastupljenost u medijima.

U dijalogu je istaknuta potreba da se nastavi sa praćenjem sprovođenja svih obaveza u rokovima koji su utvrđeni.

Kao takvom na dijalogu je pozdravljena ponuda posrednika iz Evropskog parlamenta da nastave da prate napredak koji je ostvaruje u ispunjavanju obaveza i konstatovana je njihova spremnost da pruže svaku dalju podršku ukoliko Narodna skupština bude tražila.

Na dijalogu su učesnici pozvali posmatračku misiju OEBS/ODIHR i druge međunarodne i domaće posmatrače uključujući i delegaciju evropskog parlamenta za posmatranje izbora da daju svoju konačnu objektivnu ocenu napretka u sprovođenju svih ovih obaveza u cilju unapređenja uslova za održavanje parlamentarnih izbora.

Predviđeno je da se druga faza dijaloga održi nakon parlamentarnih izbora 2020. i biće usredsređena na dugoročniji cilj unapređenja međustranačkog dijaloga unutar Narodne skupštine, to će uključiti reformu poslovnika, dalju reviziju sveukupnog izbornog okvira u skladu sa izveštajima Evropske komisije i ODIHR-a.

U drugoj fazi bi trebalo da se govori o razlozima za zabrinutost koji su pomenuti tokom dijaloga, poput onih koje su izrazile nacionalne manjine".

Gojković: Samo dve političke opcije danas u Srbiji

Gojković je na konferenciji za novinare objasnila da će predsednik Srbije, kojem je to ustavna nadležnost, odrediti krajnji datum u ustavnom i zakonodavnom okviru za održavanje parlamentarnih izbora 2020. godine i dodala da je to odlučeno kako bi se omogućila implementacija svih zaključaka koji su doneti tokom međustranačkog dijaloga uz posredovanje EP.

Ona je kazala da je dogovoreno da izbori ne budu u martu 2020. kako se pričalo u poslednje vreme, već u kasnijem terminu.

"Mi smo politički i stranački spremni za tako nešto, jer nama kao vladajućoj stranci ne smeta i znači da omogućimo implementaciju i damo jasan izbor građanima između dve političke opcije", navela je predsednica parlamenta.

Pojasnila je da dve političke opcije predstavlja trenutna vlast koja omogućava ekonomski i politički stabilnu državu i, kako je navela, ono što mesecima unazad gledamo na ulicama Beograda, odnosno proteste koji se održavaju subotom i današnjom blokadom RTS-a.

"To je pokušaj da se haosom i bezidejnošću nešto u državi postigne. Građani će svakako odlučiti nakon završetka ovog našeg dijaloga na izborima koju opciju žele, ali mislim da smo zajedno uradili dobar posao i da smo uspeli da unapredimo izborne uslove", navela je Gojković.

Istakla je da je pred Parlamentom i Vladom veliki zadatak da implementiraju zaključke dijaloga.

Fajon o blokadi RTS: Protesti su temelj demokratije

Tanja Fajon je, komentarišući odluku Saveza za Srbiju da blokira Radio-televiziju Srbije, izjavila da građani imaju pravo na mirne demonstracije, jer je to temelj demokratije.

Fajon je istakla i da novinari imaju pravo da rade slobodno i profesionalno, bez pritisaka, uz obavezu da ne šire lažne vesti, ali i da je obaveza političara da ne šire mržnju i podele.

Flekeštajn je rekao da razume razloge opozicionih stranaka da organizuju takve proteste, ali je naglasio da ne sme biti nasilja.

Zahvalila se svim učesnicima dijaloga, predstavnicima EP Tanji Fajon, Vladimiru Bilčiku, Knutu Flekenštajnu i Kukanu što su učestvovali u tom procesu i pomogli u donošenju rešenja za poboljšanje izbornih uslova u 2020. godini.

Prema njenim rečima, po prvi put u višestranačkoj Srbiji uspostavljen je Nadzorni odbor Skupštine, za čije članove su stigli predlozi, o kojima će poslanici raspravljati na prvoj sednici.

"Po prvi put i birački spiskovi su potpuno transparentni i značajne izmene smo danas doneli za četiri zakona, koji jasno ograničavaju funkcionersku kampanju", istakla je predsednica parlamenta.

Kaže i da su dogovorili izbor novih članova REM-a, i to u formulaciji tri plus dva, odnosno pet novih članova.

Takođe, rok za dostavljanje predloga članova REM-a produžen je i ne završava se danas, već traje do početka sednice na kojoj će se o njima raspravljati.

SMS: Izbori će biti odloženi do poslednjeg datuma koji zakon dopušta

Stranka moderne Srbije saopštila je da su u trećoj rundi međustranačkog dijaloga ostvareni važni pomaci i da je danas urađena dobra stvar za evropsku budućnost Srbije.

Kako se navodi, izbori će biti odloženi do poslednjeg datuma koji zakon dopušta, sastav REM će biti značajnije promenjen izborom novih članova, a izbore će prvi put kontrolisati i Nadzorni odbor Skupštine.

Nije, naravno, postignuto sve, jer nije ni moglo biti, ali svi učesnici dijaloga i evropski posrednici smatraju da je postignuto dovoljno, navodi se u saopštenju.

Treća runda stranačkog dijaloga o izbornim uslovima, uz posredovanje Evropskog parlamenta, počela je jutros u staroj Skupštini Srbije.

O izbornim uslovima, koji se odnose na parlamentarne izbore 2020. godine, razgovarali su Tanja Fajon, predsednica delegacije u Odboru za stabilizaciju i pridruživanje Srbije i EU i Vladimir Bilčik, stalni izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, zatim predstavnici SNS, SPS, SDPS, PUPS, PS, SPP, dok su opoziciju predstavljali Stranka moderne Srbije, Nova stranka, SDA Sandžaka i samostalni poslanik Đorđe Vukadinović.

Ispred SNS-a, u parlamentu su bili Vladimir Đukanović i Vladimir Orlić, SPS su predstavljali Žarko Obradović i Đorđe Milićević, a Stranku pravde i pomirenja Muamer Zukorlić.

Od opozicionih lidera u Skupštini Srbije je bio predsednik Nove stranke Zoran Živković, a ispred SMS-a Vladimir Đurić, a na sastanku je bio i izvršni direktor Fondacije za otvoreno društvo Milan Antonijević.

Živković: Učinjeni pomaci, ali su oni kozmetički

Predsednik Nove stranke izjavio je ta stranka odluku o učešću na izborima doneti onda kada budu izbori raspisani i dodao da je tačno da je dobar deo onoga što je dogovoreno sa EP i urađeno, ali da je većinom to samo, kako kaže, kozmetika.

Živković je novinarima ispred Skupštine Srbije u pauzi međustranačkog dijaloga kazao da su zakoni koji definišu izborni postupak i medijske slobode dobri, ali da imaju jednu manu što se ne sprovode.

Kaže da je kada je reč o promeni medijske slike predložio predstavnicima EU da razgovaraju o tome sa Aleksandrom Vučićem, jer kako je rekao, "on o svemu odlučuje", kazao je Živković.

Prema njegovim rečima, mediji bi trebalo da prikazuju realno stanje u Srbiji.

"Mi iz opozicije ne tražimo da budemo glavni samo hoćemo prikazivanje realnog stanja u zemlji", rekao je Živković.

Obrazlažući to što će odluku o izborima doneti tek kada budu raspisani, Živković je kazao da su tako uvek i radili i da se o tome nikada nije odlučivalo "sedam godina, sedam meseci ili sedam dana ranije".

Miletić (PSG): Veliki je napredak što izbori neće biti u martu

Zamenik predsednika Pokreta slobodnih građana Petar Miletić zadovoljan je ishodom današnjeg dijaloga vlasti i opozicije uz posredovanje Evropskog parlamenta.

Veliki je napredak što je dogovoreno da parlamentarni izbori ne budu u martu, kaže Miletić za Tanjug i dodaje da predstavnici opozicije očekuju da će biti ispunjeni potrebni uslovi za održavanje fer i poštenih izbora.

"Mislim da smo napravili veliki napredak, ako se bude desilo ono što je dogovoreno u vezi pomeranja izbora sa marta na poslednji mogući termin, kao i promene u pogledu broja novih članova REM-a. Ono čemu smo strpljivo stremili, isplatilo se", rekao je Miletić Tanjugu.

Jedan od posrednika Evropskog parlamenta u dijalogu vlasti i opozicije, Knut Flekenštajn, istakao je da bojkot izbora nije dobar put i da se nada da će se predomisliti oni koji to zagovaraju, a Miletić, uz opasku da "ljudi sa Zapada ne shvataju bojkot kao institut", ističe da se predstavnici PSG ne protive izborima, ali su stava da su za izlazak na izbore potrebni makar minimalni uslovi kako bi se ravnopravno takmičili sa vladajućom koalicijom.

"Očekujemo da će biti ispunjeno sve što je potrebno da izbori budu fer i pošteni, neki minimum mora da postoji", rekao je Miletić.

SzS ostaje pri stavu da ne ide na izbore

Savez za Srbiju ostaje pri stavu da ne učestvuje na parlamentarnim izborima na proleće sledeće godine, i pored dogovora u stranačkom dijalogu uz posredovanje EP o obezbeđivanju uslova i održavanju izbora pred istek zakonskog roka, rekao je večeras predsedavajući SzS Vuk Jeremić.

Zahtev SzS ostaje da mora da prođe devet meseci od trenutka postizanja dogovora o izbornim uslovima, rekao je Jeremić novinarima ispred RTS-a, nakon završetka blokade pod kojom su držali zgradu javnog servisa tokom osam sati.

Takođe, dodao je, neka vrsta prelazne administracije, a ne vlada premijerke Ane Brnabić, treba da obezbediti da dogovoreno bude sprovedeno.

Upitan za izjavu Knuta Flekenštajna da bojkot nije pravi put, Jeremić je rekao da sugestiju prihvata i da će "nastaviti da razmišljaju", ali da odluku ne menjaju.

Kad je reč o dogovoru o izboru pet novih članova REM-a, Jeremić je ironično odgovorio da će to možda biti Nebojša Krstić ili Dragan J. Vučićević.

Jovanović: Dogovor korak ka prevazilaženju krize

Predsednik Liberalno-demokratske partije (LDP) Čedomir Jovanović ocenio je da je dogovor postignut danas u razgovorima vlasti i dela opozicije uz posredovanje Evropskog parlamenta, dobar korak ka prevazilaženju političke krize u Srbiji.

U saopštenju za javnost, Jovanović je naveo da taj dogovor, kojim se otvara prostor za poboljšanje izbornih uslova, predstavlja ohrabrenje i dobar korak ka prevazilaženju političke krize u Srbiji.

"Rok koji je ostavljen vlastima da ono što je dogovoreno primeni u praksi i dobra volja dela opozicije da se ponaša racionalno, rezultiralo je mogućnosti da se izbori ipak održe uz učešće najvećeg dela političkih organizacija", rekao je lider LDP-a.

On je, međutim, dodao da ostaje problem narušenih međusobnih odnosa i atmosfera u kojoj se i dalje u političkom životu govori jezikom agresije i napada.

"Od početka razgovora vlasti i opozicije insistiramo na dogovoru koji će rešiti fundamentalne probleme koje kao zemlja imamo, a da će prirodni nastavak svega toga biti i promena klime koja postoji. Bez toga, ulazimo u izbornu kampanju s partijskim rovovima koji su svakog dana sve dublji, a prostor za pravljenje kompromisa sve manji", rekao je Jovanović.

On je istakao da je najavljeni bojkot dela opozicije neodgovoran pre svega prema građanima Srbije i "doprinosi toj atmosferi i ne daje odgovor ni na jedno pitanje koje muči ovo društvo".

 

Broj komentara: 3

Krle  13. 12. 2019. | 09:32
Svima je jasno da opoziciju ne zanimaju nikakvi razgovori i da se radi o obicnoj saradi kako bi isplanirali raznorazne opstrukcije raznih institucija,za danas su najavili blokadu RTS-a i pitam se da li je to ta Srbija koju oni nude
146
13
Bora  13. 12. 2019. | 10:14
Očigledno je da ono koji i ne dolaze na ove razgovore i ne žele bilo kakav dogovor već samo traže izgovor za bojkot.
Marjan  13. 12. 2019. | 11:13
SzS odbija sva moguca resenja koja ima na raspolaganju da bi izasla na izbore i bezi u boljkot jer zna da nema podrsku naroda!