Obrazovanje

Mladi sve manje žele da rade kao asistenti djece sa smetnjama u razvoju

Mladi sve manje žele da rade kao asistenti djece sa smetnjama u razvoju
Foto: Ilustracija | Mladi sve manje žele da rade kao asistenti djece sa smetnjama u razvoju

​BANJALUKA - Tokom školske godine djeca sa smetnjama u razvoju se suočavaju s velikim poteškoćama s obzirom na to da je sve manje mladih ljudi koji žele da rade kao njihovi asistenti jer je to ozbiljan i zahtjevan posla, a slaba plata, upozorila je Mirjana Kojić, predsjednica Udruženja za pomoć licima s autizmom "Djeca svjetlosti".

Ona ističe da su personalni asistenti jednostavno premalo plaćeni za svoj rad, te da tu dileme nema i da bi se oni sigurno motivisali većim naknadama.

"Stanje je sve teže i to je činjenica koja se vidi po roditeljima djece s autizmom koje srećem svaki dan kod nas u Udruženju. Početak svake školske godine je zbog nedostatka asistenata postao za djecu i roditelje pakao, jer mladi ljudi sve manje žele da rade kao asistenti zbog finansija i ozbiljnosti posla", kaže Kojićeva.

Ona ističe da bi trebalo više poraditi na svijesti da se ovim mogu baviti i ozbiljni ljudi u godinama, a ne samo mladi ili svršeni studenti koji čekaju posao, čime bi se donekle mogao riješiti nedostatak asistenata.

"Pričali smo sa roditeljima i oni imaju takvo mišljenje - zašto to mora da bude mlada osoba, za to su sposobne i osobe srednjih godina koje odlično mogu raditi taj posao", rekla je Kojićeva.

Ona kaže da postoji problem i kada se mladi zaposle kao asistenti te rade dva-tri mjeseca i čim nađu nešto bolje napuštaju posao asistenta pa roditelji i djeca ostaju tako "ni na nebu, ni na zemlji".

"Dijete treba da nastavi da ide u školu, a ne može. Roditelji tada očajnički traže i zovu nekoga ko bi mogao obavljati taj posao. To je samo znak da je posao potcijenjen. Oni rade po ugovoru, plaćeni su oko 350 KM, provode čitav nastavni proces sa djetetom, a tokom raspusta ne dobijaju ništa", kaže Kojićeva.

Dodala je da postoji i problem što asistenti traže da pomažu učenicima u prvom, drugom ili trećem razredu, jer je manji broj časova, a isto je plaćen.

Jedna djevojka koja je radila kao personalni asistent prošle godine kaže da je taj posao veoma odgovoran, traži stoodstotnu posvećenost djetetu, a malo je plaćen.

"Čim sam dobila posao učiteljice u drugom gradu, napustila sam posao personalnog asistenta. Bilo mi je žao tog đaka sa kojim sam radila, bio je baš tužan, ali jednostavno - otišla sam zbog bolje plaćenog posla", rekla je ona.

Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, rekao je da bi bilo poželjno zbog djece sa smetnjama u razvoju, koja su dio našeg društva, da personalni asistenti više učestvuju u nastavnom procesu i da imaju bolje uslove rada, a samim tim i bolje plate.

"Vjerujem da ćemo u narednom periodu nametnuti i pokušati riještiti taj problem u najboljem interesu djece, a onda i tih ljudi koji su školovani i potrebni ovom društvu", rekao je Gnjatić za "Nezavisne".

On ističe da bi trebalo raditi na tome da asistenti imaju ugovore na neodređeno vrijeme i plate koje ih sljeduju po zakonu.

Dodao je da je nedavno dobio nepotpisan dopis iz Bijeljine povodom pomenutog problema, te je pozvao sve njih da se uključe u Sindikat kako bi imali veću snagu. 

Dragan Kovačević, direktor OŠ "Dositej Obradović" u Banjaluci, kaže da djeca sa smetnjama u razvoju do sada nisu imala problema s angažmanom personalnih asistenata u njihovoj školi, te da kod njih sva djeca u školi imaju asistente, a da je njihova škola prepoznata po uspješnom radu sa djecom sa posebnim potrebama.

U osnovnim školama širom RS za ovu školsku godinu Ministarstvo prosvjete i kulture RS dalo je saglasnost za angažovanje i finansiranje 315 asistenata za učenike sa smetnjama u razvoju.

Dodaju da je finansiranje asistenata za učenike sa smetnjama u razvoju definisano Pravilnikom o normativima i standardima za finansiranje osnovnih škola.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije