"NATO samit pokazao da su SAD i Evropa U RASKORAKU oko budućnosti Alijanse"
Vojni analitičar Aleksandar Radić ocenjuje da je samit NATO u Londonu pokazao da se razmimoilaženja između SAD i evropskih partnera, pre svega odnose na definisanje pitanja - čemu služi taj savez danas.
- Alijansa je snažnija nego pre, nije sporno da njene članice imaju najveći vojni potencijal, bez obzira na sve teorije koje govore da neke druge sile jačaju, ali problem je u definiciji zadataka koji moraju da se promene, jer u ovom trenutku nije jasno čemu ta organizacija služi - kaže Radić za Tanjug.
Upitan da prokomentariše odnose saveznika unutar Alijanse, Radić kaže da je NATO u suštini američki projekat iz vremena posle Drugog svetskog rata i da SAD žele da ostanu tradicionalno dominantni.
- SAD u tome imaju oslonac pre svega u zemljama takozvane nove Evrope. Te države-članice NATO spremne su da dosledno prate američki put, a s druge strane tradicionalne evropske sile zainteresovane su za očigledno redifinisanje odnosa - objašnjava Radić.
Kako kaže, francuski projekat koji vrlo agilno promoviše predsednik Emanuel Makron o formiranju evropske vojske, takođe pokreće u javnosti pitanje šta raditi sa NATO u budućnosti. Ali, dodaje on, ishitreno bi bilo očekivati da evropska vojska može nastati kao alternativni projekat koji će negirati NATO.
- Jasno je da su Parizu ili Nemačkoj bliske ideje o većem vojnom povezivanju na nivou Evrope, a potom u okvirima NATO, međutim članice Alijanse poput pribaltičkih repubika, bivših članica Varšavskog pakta kao što su Poljska, Češka, Slovačka, Rumunija, Bugarska i Mađarska su mnogo sklonije zadržavanju postojećeg odnosa sa jasnim osloncem na SAD - kaže Radić.
Takođe, dodaje on, izlazak Velike Britanije iz EU kao jedna od država-osnivača NATO dodatno utiče na produbljavanje neslaganja između Amerikanaca i evropskih saveznika. London je daleko od projekta o evropskoj vojski za koji se zalaže Makron, smatra Radić.
Kako navodi on, američki pritisak na saveznike u okviru NATO u budućnosti će biti sve veći i svi će morati više da ulažu u vojsku.
U skladu sa promenjenim pogledima na bezbednosne potrebe zbog poremećenih bezbednosnih prilika u svetu, Radić kaže da će saveznici morati da izdvajaju dva odsto od nacionalnog BDP za vojsku što i obećava većina zemalja i da će to dostići do sredine naredne dekade.
-To je sada opipljiv cilj za članice Alijanse - zaključuje on.