A od države više od 250 miliona dinara subvencija 1Foto: EPA-EFE FELIPE TRUEBA

Podatak da je tek 0,4 odsto obradivih površina u Srbiji obuhvaćeno organskom proizvodnjom (evropski prosek je od pet do šest odsto, a u Austriji taj procenat ide i do 20 odsto), dok se vrednost izvoza tih proizvoda kreće oko 23,1 milion evra godišnje, ne zvuči optimistično.

Situacija je utoliko alarmantnija imajući u vidu činjenicu da Srbija raspolaže velikim potencijalom za razvoj organske proizvodnje, s obzirom na to da je sedam odsto površina u kategoriji zaštićeno zemljište, koje je, inače, idealno za pokretanje takve vrste proizvodnje.

Pa u čemu je onda problem? Ako je suditi prema reakcijama proizvođača podsticaji namenjeni tom sektoru su skromni, pa se od države očekuje da „odreši kesu“ i da naredne godine izdvoji više sredstava iz budžeta za te namene. U tom slučaju, tvrde, organsko tržište u Srbiji, verovatno, ne bi bilo na nivou statističke greške.

U prilog tome da je zahtev za povećanjem podsticaja opravdan govori i podatak da najveći deo organskih proizvoda završi na inostranom tržištu.

Da se stvari, ipak, kreću u pozitivnom smeru na to ukazuje najava ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Branislava Nedimovića da će subvencije za organsku poljoprivrednu proizvodnju, već naredne godine, biti povećane.

Naime, Budžetom za 2020. za agrar je predviđeno oko 47,2 milijarde dinara, pri čemu je obavezan iznos subvencija, od oko 35,6 milijardi dinara, za 900 miliona dinara veći nego prethodne godine.

S druge strane, učešće poljoprivrede i ruralnog razvoja u ukupnom nacionalnom budžetu iduće godine biće 3,54 odsto, što je ispod očekivanja poljoprivrednika. Treba, takođe, naglasiti da se uvode posebne mere podrške namenjene mladim poljoprivrednicima, proizvođačima organske hrane, vinarima… koji bi trebalo da očekuju dva do tri puta veći iznos subvencija.

Osim toga, agrar je inkorporiran i u najavljeni nacionalni investicioni plan, a sudeći prema najavama investicije će biti usmerene ka povećanju konkurentnosti domaće poljoprivredne proizvodnje.

Iz Službe za organsku proizvodnju Privredne komore Srbije dobili smo podatak da broj registrovanih proizvođača organskih proizvoda ne premašuje 7.000. Procenjuju, takođe, da je realno očekivati da će najavljeno uvećanje subvencija podstaći neke od malih proizvođača da pređu iz konvencionalne u organsku poljoprivrednu proizvodnju.

Inače, prema važećem Pravilniku, podsticaji za organsku biljnu proizvodnju viši su za 120 odsto nego za konvencionalnu, a kada je reč o organskoj stočarskoj proizvodnji podsticaji su viši za 40 odsto. Prema podacima te Službe u 2019. je na ime subvencija za organsku proizvodnju izdvojeno 108 miliona dinara – 90 miliona za stočarsku i 18 miliona za organsku biljnu proizvodnju. U narednoj godini iznos subvencija premašiće 250 miliona dinara.

Komentarišući podatak da se samo 0,4 odsto obradivih površina u Srbiji koristi za organsku proizvodnju u toj Službi ističu da se procenat učešća obradivih površina pod organskom proizvodnjom ne može posmatrati isključivo kroz visinu državnih podsticaja, ali ne spore da je realno očekivati da će najavljeno uvećanje subvencija pozitivno uticati na rast broja proizvođača.

Ukazuju i na činjenicu da je organska proizvodnja radno intenzivnija u poređenju sa konvencionalnom, odnosno zahteva angažovanje većeg broja radne snage koje nema dovoljno i to je prema oceni članica PKS „primaran i hroničan problem, veći od iznosa subvencija“.

Treba, takođe, naglasiti da je organska proizvodnja i nova izvozna šansa imajući u vidu da je tržište zapadne Evrope, gde je standard stanovništva na znatno višem nivou nego kod nas, širom otvorilo vrata organskim proizvodima.

Činjenica je, takođe, da tržište organskih proizvoda u svetu beleži konstantan i stabilan rast. Najviše šansi da plasiraju svoje proizvode srpski proizvođači imaju na tržištu EU, kako zbog njegove blizine, tako i zbog Sporazuma o slobodnoj trgovini koji olakšava pristup tom tržištu. Korak u dobrom smeru već je načinila Asocijacija Serbia Organica čija je misija da povezuje proizvođače iz tog sektora pružajući im informacije važne za njihov dalji razvoj.

Napravljena je baza podataka proizvođača koji su povezani elektronskim putem i mogu da komuniciraju sa kolegama iz više od 100 zemalja širom sveta.

Samo 500 nosilaca sertifikata

U Srbiji je registrovano manje od 7.000 proizvođača organskih proizvoda, ali samo njih 500 su nosioci sertifikata, ostali su u kooperantskom odnosu. U poređenju sa državama u regionu, koje su članice EU, Srbija ima znatno manji broj proizvođača što ne čudi imajući u vidu činjenicu da su subvencije i podrška kako tih država, tako i EU, mnogostruko veći. S druge strane mi smo u prednosti u odnosu na države van EU i ta prednost se ne ogleda samo u broju proizvođača, već i u uslovima za razvoj organske proizvodnje, a naročito u strukturi te proizvodnje. Da su naši proizvođači prepoznati na inostranom tržištu na to ukazuje stabilan (dvocifreni procenat) rast izvoza organskih proizvoda.

Organska proizvodnja u Srbiji – govor brojki

0,4 odsto zemljišta pod organskom proizvodnjom

7.000 – broj registrovanih proizvođača organskih proizvoda

500 – broj nosilaca sertifikata

108 miliona dinara – iznos subvencija u 2019.

250 miliona dinara – iznos subvencija u 2020.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari