Ex -Yu

Može li jedinstveni udžbenik istorije da objasni holokaust Srbima i Hrvatima?

Može li jedinstveni udžbenik istorije da objasni holokaust Srbima i Hrvatima?
Foto: Ilustracija | Može li jedinstveni udžbenik istorije da objasni holokaust Srbima i Hrvatima?

Ukoliko se ostvari projekat Savjeta Evrope za stvaranje jedinstvenog udžbenika iz istorije koji je najavio ministar prosvjete Srbije Mladen Šarčević, Srbi i Hrvati će, kao i cijela Evropa, isto tumačiti holokaust.

Ministar Šarčević je tim povodom prošle nedjelje učestvovao na konferenciji u Parizu, gdje je rečeno da bi projekat mogao da se ostvari za pet godina i da bi doprinio realnijem sagledavanju savremene srpske istorije.

Suština cjelokupnog posla je, rekao je Šarčević, da se udžbenik temelji isključivo na naučnom pogledu i radu jer bi ga pisali univerzitetski profesori i stručnjaci iz evropskih zemalja, među kojima bi bili i predstavnici srpske akademske zajednice.

O ovoj ideji, koja je još u začetku, u Parizu su razgovarali predstavnici 37 zemalja. Ministar je rekao da, dok je Srbija glasala za ovaj predlog, Hrvatska je bila uzdržana, a on misli da je to zato što će biti riječi o holokaustu, u okviru čega će biti pominjan i logor u Jasenovcu, što im, kako kaže, "nije drago".

Kako za Sputnjik ocjenjuje istoričar Predrag Marković, realizacija ovog projekta neće biti jednostavna, i to iz više razloga.

Hrvati ne prihvataju jedinstveni udžbenik

"Treba imati na umu da ni zemlje Evropske unije (EU), među kojima nema granica, nisu došle do jedinstvenog udžbenika. Osnovna ideja EU je pomirenje, a te komisije za pomirenje i za zajedničke udžbenike rade decenijama u Francuskoj i Nemačkoj, dakle u zemljama gde manje-više nema više problema. Pritom, kada dođemo do ovog našeg regiona, tu imamo te stare kandidate koji se bune protiv toga da neko kritikuje njihovu prošlost, a to su pre svih Hrvati i verovatno Mađari", kaže Marković.

Prema njegovim riječima, iste one zemlje koje prave probleme Evropskoj uniji su one koje prave probleme u regionu.

"Pre svih Hrvatska, koja ima problema da se suoči s nekim periodima svoje prošlosti, kao što je ustaštvo. Sa druge strane, kada je reč o zajedničkom udžbeniku, da ne govorimo šta bi bilo u hipotetičkom slučaju da se u ovaj projekat uključi Kosovo, šta bi tek oni rekli. Jedini narod u našem regionu koji je spreman da odustane od svih svojih istorijskih mitova su Severni Makedonci. Oni su se u tom odustajanju odrekli svega - i Goce Delčeva i zastave i imena, i tako dalje", napominje Marković.

Ima tu, kako dodaje, dosta problema u vezi s udžbenicima, prije svega jer oni sve manje imaju ulogu u formiranju svijesti.

"Ja sam uvek bio skeptičan prema ideji da udžbenici imaju presudnu ulogu u formiranju istorijskog pamćenja. Naime, veliko je pitanje šta zapravo utiče na formiranje istorijskog pamćenja. Udžbenici su, u suštini, oskudni, pre svega zbog stešnjenog prostora. Vrlo malo prostora dato je tim najkritičnijim temama. Na primer, ceo Drugi svetski rat se uradi u svega nekoliko časova. Na šta to onda može da liči u situacijama koje su složene kao što je bila naša", primjećuje Marković.

Ko će učiti iz zajedničkog udžbenika

Vrlo značajno je to što su, prema njegovim riječima, mlade generacije Evropljana potpuno ravnodušne prema prošlosti.

"Zato je ta priča o zajedničkom istorijskom udžbeniku namenjena zapravo za nas starije generacije, za nas koji smo učili iz papirnih knjiga. Kada je reč o novim generacijama, pitanje je šta će formirati njihovo istorijsko pamćenje", objašnjava Marković.

Poznati istoričar smatra da je, u tom smislu, rok od pet godina za okončanje ovog projekta veoma kratak.

"Slični pokušaji su trajali decenijama, a osim toga što je francusko-nemački udžbenik kompletiran, malo toga je završeno. Tako da ne samo da je rok kratak, već mislim da će naići na zid u zemljama koje imaju problema sa svojim fašizmom u Drugom svetskom ratu, kao što su Hrvatska i možda Mađarska", zaključuje Predrag Marković.

Ministar se zalaže za objedinjeni istorijski udžbenik jer bi on svijetu prenio malo drugačiju sliku ratnih dešavanja na Balkanu devedesetih godina 20. vijeka, od one koje su svojevremeno plasirali uticajni svjetski mediji. On je naglasio i da ovaj projekat Savjeta Evrope nema veze s ranijim pokušajem pravljenja objedinjenog istorijskog udžbenika na regionalnom nivou.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije