Život

Djeca složna: Moramo imati pravo na porodicu

Djeca složna: Moramo imati pravo na porodicu
Foto: N.N. | Djeca složna: Moramo imati pravo na porodicu

​Prije 30 godina svijet se ujedinio u želji da zajedno stvara svijet kakav zaslužuju djeca, svijet u kojem će svako dijete imati priliku da raste, uči, razvija svoje sposobnosti i talente, odrasta u porodici, bude sigurno i zaštićeno.

U trenucima kada se mijenjao svjetski poredak, padao Berlinski zid, rađao internet - svijet se ujedinio u odbrani djece i djetinjstva.

Dvadesetog novembra 1989. godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je Konvenciju o pravima djeteta, međunarodni dokument kojim se priznaju prava djece u cijelom svijetu. Konvencija je najbrže i najšire prihvaćen sporazum na području ljudskih prava u istoriji.

Povodom 30. godišnjice od potpisivanja Konvencije o dječjim pravima, 23 mališana petog razreda Osnovne škole "Jovan Cvijić" u Banjaluci oslikalo je naslovnicu "Nezavisnih novina" i na papir pretočili svoja razmišljanja na ovu temu. Takođe, svi su bili jednoglasni i po još jednom pitanju, a to je da je pravo na porodicu jedno od najbitnijih dječjih prava. Maštovite i raznobojne naslovnice stavile su težak zadatak pred uređivački tim "Nezavisnih novina", te je nesumnjivo da njihova kreativnost i ozbiljnost kojom su pristupili ovoj temi nadilaze sve očekivano.

U razgovoru s njima je zaključeno da bi bilo dobro da se uvede novo pravo koje bi se, prema njihovim željama, odnosilo na to da školski čas traje kao mali odmor, a odmor da je u trajanju časa, međutim na takvim pravima i regulativama je potrebno još dosta da se poradi, zaključili su kroz smijeh.

Na njihovim srcima piše mama, tata, brat i sestra, oni mržnju ne poznaju, nju uče tek od odraslih ljudi, a, kako ističu, najsrećniji su kada su sa svojom porodicom i to im pruža sigurnost. "Nacrtala sam utakmicu i napisala sve o dječjim pravima. Tu piše i kako je jedna djevojčica pobijedila, ali ne spominjem njeno ime", rekla je Klara, koja je ispričala da ima brata koji ima jednu godinu i da je za nju stoga najbitnije pravo na porodicu. Ona kaže da djeca mogu postići mnogo toga. Osim porodice, za nju je bitno da djeca imaju pravo na sport, muziku i školu, te, kako kaže, sva su djeca različita i nije bitno kako izgledaju - važno je da su dobri.

Njen drugar iz razreda Aleksandar smatra da je najbitnije da djeca imaju pravo na slobodu i da se slobodno igraju. Na svom radu je predstavio djecu s oštećenjem vida koja igraju fudbal, te, kako kaže, sva djeca treba da imaju ista prava i da mogu da se igraju kad god to požele.

"Djeca treba da se zabave i da imaju pravo na red, mir i slobodu", zaključio je Aleksandar.

Jovana takođe vidi dječja prava kao bitnu stvar u odrastanju svakog djeteta, te smatra da djeca treba da imaju pravo na različitost, liječenje, vjeru, spavanje, školovanje, radost i smijeh.

Po pitanju prava Kristina je bila jasna te smatra da svako ima pravo na mir, ljubav i slobodu, čak i oni koji su druge vjere i boje kože.

Katarina, kao i većina njenih drugara iz razreda, smatra da svi treba da imaju pravo na porodicu i dom, te da je to najvažnije. Njihova učiteljica Jadranka Šuković je čuvar njihovih prava unutar škole te s djecom svakodnevno razgovara o njihovim pravima. Pored toga što se trudi da dobiju adekvatno obrazovanje, u njenom interesu je, kako kaže, pustiti djecu da budu djeca.

"Djeca su danas opterećena velikim brojem vannastavnih aktivnosti te zbog toga imaju sve manje vremena za igru koja je ključna za njihov razvoj. Trebalo bi da ih pustimo da budu djeca, da uživaju u svojim pravima, ali i da ih naučimo da budu odgovorni u obavljanju svojih dužnosti", istakla je.

Konvenciju o pravima djeteta su usvojile Ujedinjene nacije 20. novembra 1989. kao prvi međunarodni dokument koji je precizno i temeljno opisao prava djeteta. Skoro sve zemlje su potpisale konvenciju, uključujući i BiH. Potpisivanjem ove konvencije svaka država se obavezala da podnosi izvještaje o stanju prava djece. Takođe, izvještaje podnose i nevladine organizacije, institucije ombudsmana i međunarodnih agencija poput UNICEF-a.

UNICEF u Bosni i Hercegovini naglašava da Konvencija o pravima djeteta služi kao podsjetnik cijelom svijetu da djeca trebaju posebnu pažnju, da su posebno ranjiva kategorija društva i da je odgovornost država da ostvare sva prava za svako dijete.

U Bosni i Hercegovini UNICEF je cijelu 2019. godinu posvetio ovom jubileju, a posebno kroz kampanju #SlušajDijete.

"Mobilisali smo sjajnu podršku sa svih strana - od djece, škola, institucija pa do popularnih i medijskih ličnosti. Kampanja #SlušajDijete dala nam je priliku da glasno ponovimo da djeca nisu samo naša budućnost, nego i sadašnjost: već danas svako od nas može učiniti nešto za dobrobit djece. Najmanje što možemo učiniti je da djecu, njihova prava, želje i potrebe shvatimo ozbiljno", kaže Nela Kačmarčik, voditeljica komunikacija UNICEF-a u BiH.

"Pobrkali ste prioritete, na prvo mjesto stavite dijete!"

Recitacijom, crtežima, pjesmom te predstavljanjem glasa više od 1.000 djece, koja su analizirala stanje prava djece u Bosni i Hercegovini i preporuke UN Komiteta za prava djeteta, su u parlamentu Bosne i Hercegovine u Sarajevu obilježila Međunarodni dan djeteta i 30. godišnjicu usvajanja ove konvencije, poručivši: "Pobrkali ste prioritete, na prvo mjesto stavite dijete!". Konferenciju u organizaciji Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Institucije ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine, Mreže NVO "Snažniji glas za djecu" i UNICEF-a počela su djeca iz vrtića, koja su "upala" na konferenciju i kroz igrokaz i recitacije kazala kako znaju šta su njihova prava i zatražila od odgovornih da se ona poštuju.

"Mi djeca učestvovali smo u izradi izvještaja o stanju prava djece i njegovoj prezentaciji pred Komitetom UN-a, i time svoj djeci dali glas i uputili sve naše preporuke: od boljih uslova u školama, do poštivanja svih naših prava. Dječji izvještaj dostupan je za sve i nadamo se da će ga odgovorni pročitati. Dječje grupe mreže i dalje će pratiti stanje prava djece u Bosni i Hercegovini i o tome obavještavati Komitet", kazali su Emina, Adin, Ajna i Faris sa govornice parlamenta u Sarajevu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije