Odlazak maestra i šarmera: Preminuo Zoran Hristić

M. KRALj - J. BANjANIN

12. 11. 2019. u 14:41

U Beogradu, u 82. godini, umro ugledni srpski kompozitor, dobitnik dve Sterijine nagrade i dve Zlatne arene

Одлазак маестра и шармера: Преминуо Зоран Христић

Zoran Hristić / Foto Tanjug - Dragan Kujundžić

DO poslednjeg dana, Zoran Hristić je bio kompozitor koji je ispisivao važne stranice istorije - ne samo srpske savremene muzike, već i beogradskog asfalta. Ovo je u utorak, za "Novosti", rekao Ivan Tasovac, direktor Beogradske filharmonije, u prvom reagovanju na odlazak muzičara koji je svojim delima obeležio i istoriju našeg pozorišta, filma i televizije.

- Za mene je bio "ujkica", velika faca i poslednji beogradski šmeker. Neka mu je laka zemlja - zaključio je Tasovac.

Životnu scenu Hristić je napustio u rodnom Beogradu, u 82. godini. U najranijim godinama počeo je da uči klavir, a već sa 11 i da komponuje. Tada je napisao "Igru za klavir", a kada mu je bilo petnaest i "Tokatu za klavir". Studije je upisao na Konzervatorijumu "Đuzepe Verdi" u Milanu, a diplomirao na Muzičkoj akademiji u Beogradu.

Te 1963. godine, njegov diplomski rad dobio je nagradu "Stevan Hristić". Među nagradama i priznanjima koje je za života stekao su i dve Sterijine nagrade i dve Zlatne arene u Puli, Zlatna harfa sa televizijskog festivala "Galavej" u Irskoj, nagrada za životno delo "Mali princ" Međunarodnog festivala pozorišta za decu u Subotici. Komponovao je muziku i za otvaranje Olimpijskih igara u Sarajevu.

Njegov opus, kada je u pitanju savremena muzika, obuhvata solistička, kamerna, vokalno-instrumentalna dela, balete... Kada je u pitanju primenjena muzika, iza sebe je ostavio, uz kompozicije za pozorište, film i televiziju, i radiofonska ostvarenja.

Prvi angažman u teatru imao je u predstavi "Vojcek", koju je režirao Bojan Stupica, a sarađivao je i sa rediteljima kao što su Boro Drašković, Miroslav Belović, Ljubomir Muci Draškić, Kokan Mladenović... Poslednju pozorišnu muziku pisao je za "Derviš i smrt" Narodnog pozorišta u režiji Egona Savina. Uradio je muziku za tri crnotalasna filma Miće Popovića - "Čovek iz hrastove šume", "Roj" i "Hasanaginica". Pisao je i za filmove Živorada Mitrovića ("Užička republika", "Savamala"), Gorana Paskaljevića ("Pas koji je voleo vozove", "Varljivo leto")... Bio je umetnički direktor i selektor Bemusa i "Mokranjčevih dana", glavni i odgovorni urednik Muzičke redakcije RTS-a, član žirija Sabora trubača u Guči.

Foto V. Danilov

- Umro je čovek koji se otrgao bujici ozbiljnih kompozitora - izjavio je za naš list kompozitor Zoran Simjanović. - Čovek koji je voleo i film, i televiziju, i pozorište. Čovek koji je voleo da nas savetuje i da nam savetima menja živote. Čovek koji je voleo život i opuštanje više od svega. Čovek koji je do kraja ostao čovek. Slava mu!


BAH NA DRNDAFONU

POSLEDNjI put Hristić je govorio za "Novosti", pre tri meseca, povodom smrti svog velikog drugara, arhitekte Predraga Peđe Ristića, čiji čuveni drndafon mu je pomogao da dobije Zlatnu arenu u Puli.

- Jednom sam tada, očajan što još ne čujem muziku za film "Hasanaginica", šetao i naišao na njega negde kod Kalenić pijace - prisetio se kompozitor. - Poveo me na svoj tavan i tamo sam ugledao tu šklopociju koju je napravio. Unutra su bili federi, rasklopljeni satovi, krive igle koje je uzeo od jorgandžija... Shvatio sam da ću iz drndafona moći da dobijem zvuk za "Hasanaginicu", i s vremenom se toliko uvežbao, da sam na tom čudu mogao i Baha da sviram.

Foto Tanjug/Z.Žestić

VUKOSAVLjEVIĆ: VELIKI GUBITAK ZA SRPSKU KULTURU

SAUČEŠĆE je u lično i u ime Ministarstva kulture i informisanja porodici uputio i ministar Vladan Vukosavljević:

- Pamtićemo ga kao autentičnog stvaraoca, kompozitora velikog talenta i snažne kreativnosti, koji se oprobao u mnogim muzičkim žanrovima sa jednakim uspehom. Jedan je od najznačajnijih srpskih kompozitora 20. veka i dobitnik mnogih nagrada. Hristićeva dela nose jedinstven izraz u korišćenju autentičnog muzičkog jezika. Ostaće upamćen po raznovrsnosti svog opusa, a njegov odlazak predstavlja veliki gubitak za srpsku kulturu.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (3)

Bela

12.11.2019. 17:38

Pocivali u miru Maestro. Vaša publika i postovaoci duguju Vam poslednji naklon za muziku sto ste je posudili od kosmosa i prepevali za nase 'tvrde usi'. Hvala.