Kolumne

30 godina od pada Berlinskog zida

Onog dana kada je u Berlinu prije 30 godina pao zid, ja sam bila na drugom kraju svijeta, u svom uredu u njemačkoj ambasadi u Bangkoku. Iznenada je moj tadašnji ambasador otvorio vrata i uzbuđeno izvještavao o dešavanjima u našoj domovini. Tada sam i ja pripadala onoj velikoj većini Nijemaca koji jednostavno nisu mogli vjerovati šta se to dešava. To sam shvatila tek kada sam naveče na tajlandskoj televiziji vidjela slike ljudi koji su euforično sa suzama radosnicama padali jedni drugima u zagrljaj iza zida u zapadnom Berlinu.

Danas živim u svom berlinskom stanu samo 300 metara udaljenom od nekadašnje granice u Bernauer ulici. Ona važi za simbol njemačke podjele, jer se ona doslovno raspala podizanjem zida: kada je 1961. sagrađen zid, čelo stambenih zgrada u ulici bilo je u istočnom, a trotoar u zapadnom dijelu. Između toga se nalazio Pojas smrti - polje opasano bodljikavom žicom i sa postavljenim minama, što je trebalo da spriječi bilo kakvu mogućnost bijega sa istoka na zapad. U međuvremenu su ovdje podignute nove stambene zgrade, gradski kvartovi su opet sjedinjeni. A kao veoma dobro posjećen spomen-park, Bernauer ulica ipak ostaje bitno mjesto sjećanja na njemačku podjelu. Fascinirana sam uvijek iznova kada razmišljam o tome sa koliko hrabrosti su se građani Istočne Njemačke tada morali boriti za svoju slobodu.  Upečatljiv je i optimizam s kojim su ljudi tada gledali u budućnost. Cilj je bio ujedinjena Njemačka, ukorijenjena u jednoj ujedinjenoj Evropi. Nama je pri tome uvijek bilo jasno da ta ujedinjena Evropa mora uključivati i naše susjede u centralnoj i istočnoj Evropi. I Bosna i Hercegovina je krenula na put pristupanja EU. Raduje me što jasna većina građana ove zemlje svoju budućnost vidi u EU.  Vjerovatno je ovdje, kao i na cijelom zapadnom Balkanu, mnoge ljude razočaralo da Evropsko vijeće u oktobru, unatoč velikoj većini koja se izjasnila za započinjanje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, nije moglo donijeti pozitivnu odluku. I Njemačka žali zbog toga. Zato mi je bitno još jednom naglasiti da Njemačka i dalje jasno stoji iza EU - pristupne perspektive za zapadni Balkan. To, naravno, važi i za Bosnu i Hercegovinu. Po našem mišljenju, zemlja bi trebalo obavezno da nastavi putem koji je odabrala i sprovoditi dalje reforme. Reforme nisu samo sredstvo za približavanje EU, one će u konačnici koristiti direktno ljudima ovdje. Uvjeravam vas da će Njemačka vas i vašu zemlju i ubuduće snažno podržavati na tom putu.  Za nas Nijemce novembar je mjesec sjećanja. U ovoj godini obilježavanja godišnjice želimo to sjećanje podijeliti sa građanima Bosne i Hercegovine. Iz tog razloga ćemo u naredne četiri sedmice svakog utorka prikazivati filmove koji se bave podjelom i ujedinjenjem Njemačke. Pored toga, pozivamo vas 21. novembra na diskusiju o padu Berlinskog zida. Tim povodom će u Sarajevo doputovati gospodin Markus Meckel, koji je nakon pada zida bio zadnji ministar vanjskih poslova Njemačke Demokratske Republike. On će nam kao svjedok vremena pričati o tome, koliko snage potiče od ljudi koji se zauzimaju za svoje ciljeve i svoju budućnost uzimaju sami u ruke.  To je za mene poruka mirne revolucije, koja i danas još vrijedi

 

Autorka je ambasadorka Savezne Republike Njemačke

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije