Kriminalizacija solidarnosti prisutna u brojnim zemljama Europske unije (EU) koje dolaze u doticaj s migrantima posljedica je zakonodavnog okvira EU, odnosno paketa mjera kojim se pokušava suzbiti ilegalne migracije.
To je na tribini u Zagrebu danas ocijenila Ana Ćuća iz zagrebačkog Centra za mirovne studije, koji je organizirao tribinu.
"U tom paketu mjera nalaze se direktiva i njena prateća odluka. Iz teksta direktive je u potpunosti maknuta klauzula o financijskoj ili materijalnoj koristi, koja postoji u UN-ovom protokolu o sprečavanju krijumčarenja ljudi, i upravo micanjem te klauzule o financijskoj ili materijalnoj koristi omogućilo je državama članica Europske unije da kriminaliziraju i humanitarno djelovanje, jer se ne ulazi u motivaciju pomaganja izbjeglicama i migrantima", kaže Ana Ćuća.
Hrvatska ima jedan takav slučaj - osječki aktivist nevladine udruge Are You Syrious Dragan Umičević kažnjen je 2018. godine sa 60.000 kuna (8.000 eura) jer je pomagao ilegalnim migrantima.
Odvjetnik u Mađarskom halsinškom odboru Zoltan Somogyvari kazao je kako treba odmah reagirati i internacionalizirati slučajeve državne represije. Zbog brze reakcije nevladine scene i brze međunarodne reakcije zakon koji kriminalizira pomaganje izbjeglicama donesen prošlog ljeta još nijednom nije primjenjen, a sada je zbog njega Europska komisija tužila Mađarsku Europskom sudu za ljudska prava.
Međutim, zaključci Somogyvarija su optimistički.
"Ako se Vlada želi baviti NGO-ima i kriminalizirati njihov rad, neka zna da smo iz toga izišli jači, bolji i profesionalniji, tako da to da im se to doista nije isplatilo. Plus toga imamo mnogo više donacija nego ranije i više osoblja, prvenstveno kao reakciju na pokušaj naše kriminalizacije", kaže Somogyvári.
Negativna iskustva sa policijom
Dio mandata Ureda pučke pravobraniteljice je i nacionalni preventivni mehanizam (NPM), dakle ovlast da mogu nenajavljeno i nenadano ući u bilo koju instituciju za koju smatraju da se nalaze ili bi se mogle nalaziti osobe lišene slobode.
Zamjenica pučke pravobraniteljice Maja Kević iznijela je negativna iskustva sa policijom kada su u pojedinim policijskim postajama željeli provjeriti navode o navodnom zadržavanju ili maltretiranju ilegalnih migranata. Od prošle godine uvriježila se praksa da ih puste da čekaju pred policijskom postajom dok se ne pojavi nadležna osoba, obično iz policijske uprave, kaže zamjenica Kević.
"Neočekivanost dolaska je i svrha NPM-a. Ako vi morate čekati sat-dva da bi vam netko dao podatke, gubi se svrha nenajavljenog posjeta, je'l tako? Mi i dalje obilazimo policijske postaje jer ne odustajemo od našeg mandata. Međutim prije par mjeseci bili smo na zadnjem obilasku, gdje nismo čak mogli dobiti ni uvid u predmete jer su oni zaključani u ormaru, a kolega je – na godišnjem odmoru! A nitko od nadređenih u policijskoj postaji ne može ući u ormar, dok je kolega na godišnjem", kaže Maja Kević.
Ona naglašava kako pučka pravobraniteljica nije protiv zaštite državne granice, ali uz uvjet da se poštuju ljudska prava sukladno hrvatskim zakonima i europskim pravnim normama.
Video linkom se iz Atene obratio irski humanitarac Sean Binder koji je godinu dana radio sa ilegalnim migrantima na grčkom otoku Lezbosu. Sada ga grčke vlasti tuže za omogućavanje ilegalnog ulaska migranata u Grčku i prijeti mu – kada se sve optužbe zbroje – od 25 do 200 godina zatvora. On je upozorio da se sada u Europi u 50 postupaka sudi 158 aktivista zbog pomaganja migrantima.
Na tribini je predstavljena i peticija za uvođenje 3. listopada kao Europskog dana sjećanja i dobrodošlice – sjećanja na sve žrtve imigracije i podizanja svijesti i solidarnosti sa migrantima, na spomen 3. listopada 2013. godine kada je brod sa izbjeglicama iz Eritreje i Somalije potonuo pored talijanskog otoka Lampedusa, kada se utopilo najmanje 386 ljudi.
Facebook Forum