Lider terorističke organizacije Islamska država Abu Bakr al Bagdadi ubijen je rano u nedjelju na sjeverozapadu Sirije, potvrdio je američki predsjednik Donald Tramp.
Za Abu Bakrom al Bagdadijem tragao je cijeli svijet, i Rusija i Iran i SAD sa svojim tajnim službama.
Bagdadijeva smrt ima veliko značenje. To znači zatvaranje kritične faze raspada Islamske države i uopšte prirode njegovog postojanja u budućnosti.
Al Bagdadi je rođen 1971. godine kao Ibrahim Avad el-Badri el-Samarai u okolini Samare na sjeveru Iraka, u porodici salafističkog klerika, dakle krajnje konzervativne fundamentalističke verzije sunitskog islama. Sve do 2004. godine, njegov život svodio se na sasvim nevažnu egzistenciju u Tobčiju, siromašnoj četvrti Bagdada.
Sramežljivi dječak
Kao dječaka, poslije i mladića, opisuju ga da je bio jako sramežljiv i povučen, čak i skroman.
U gimnaziji je jedan razred pao jer je bio loš iz engleskog jezika, a na maturi nije dobio dovoljno bodova za upis na studij prava na Bagdadskom univerzitetu, a kako nije mogao u vojsku jer je bio kratkovidan, upisao je islamsku teologiju.
Naučio je Kur'an napamet, a imao je 28 godina kad je doktorirao 1999. godine, i danas se smatra, prvo, da je konzervativnu vjeru kombinovao s dubokim kompleksima odranije što je dovelo do radikalnih nazora i, drugo, da mu je taj doktorat pomogao da se probije u vrh fundamentalističke scene nakon napada SAD-a na Irak 2003 . godine.
Zaljubljenik u fudbal
Bio je poznat i kao veliki zaljubljenik u fudbal i igrao je za lokalnu ekipu iz džamije. Zvali su ga "naš Mesi".
Salafističkim džihadistima se pridružio 2003. godine, kada je SAD izvršio invaziju na Irak. Amerikanci su ga 2004. uhapsili i zarobili u zatvoru Buka, gdje je ubrzo postao vrlo popularan kao propovijednik i fudbaler koji je loptu šutirao u zatvorskom dvorištu, prenosi "Avaz.ba".
Ovaj put je dobio nadimak "Maradona", a Amerikanci su ga pustili na slobodu nakon godinu dana, ocjenjujući da ne predstavlja vojnu prijetnju.
Međutim, pažnju svijeta privukao je 4. jula 2014. godine, kada je sa propovjedaonice srednjovjekovne džamije al-Nuri u Mosulu proglasio obnovu kalifata.
"Bog nam je naredio da se borimo protiv neprijatelja", poručio je Bagdadi, predstavivši se kao "kalif Ibrahim, zapovjednik pravovjernih".
Njegovom pozivu odazvalo se na hiljade dobrovoljaca iz cijelog svijeta kako bi postali vojnici kalifata, te se borili protiv šiita, SAD-a i njegovih zapadnih saveznika. Na vrhuncu moći 2016. godine, Islamska država je vladala milionima ljudi na području koje se protezalo od sjeverne Sirije kroz gradove i sela uzduž riječnih dolina Eufrata i Tigra do predgrađa Bagdada.
Islamska država je preuzela odgovornost za napade u desetinama gradova, uključujući Pariz, Nicu, Orlando, Mančester, London i Berlin te na gradove u Turskoj, Iranu, Saudijskoj Arabiji i Egiptu.
U novembru 2016. godine, tokom sukoba iračkih snaga i džihadista u Mosulu, svoje borce i stanovništvo cijele pokrajine Nineveh je pozvao na borbu protiv "Božjih neprijatelja" koji su nakon dvije godine uspjeli ući u kalifatsku prijestonicu, a borcima samoubicama je poručio da "noći nevjernika pretvore u dane".
"Opustošite njihove zemlje i učinite sve da njihova krv teče u potocima", poručio je tada Bagdadi svojim borcima u snimljenoj poruci.
Islamska država je poražena, ali eksperti za bezbjednost smatraju da ta grupa i dalje predstavlja prijetnju kroz svoje tajne operacije i iznenadne, brze napade.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.