Dostupni linkovi

Brnabić: Sporazum sa EAEU komplementaran sa evropskim putem Srbije


Potpisivanje sporazuma u Moskvi
Potpisivanje sporazuma u Moskvi

Sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama Evroazijske ekonomske unije (EAEU) nije u suprotnosti sa evropskom politikom Srbije, izjavila je premijrka Ana Brnabić nakon potpisivanja ovog dokumenta u Moskvi.

“Ovo je ekonomski, a ne politički sporazum. Mi u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju imamo pravo na sporazume o slobodnoj trgovini sa međunarodnim organizacijama i sa pojedinačnim zemljama do trenutka kad uđemo u EU. Ja mislim da je u interesu Srbije da imamo što više ovakvih sporazuma. Dakle, ovaj sporazum je komplemetaran sa evropskom politikom Srbije”, rekla je Brnabić.

Predsednica Vlade Srbije potpisala je u Moskvi Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i EAEU, koju predvodi Ruska Federacija.

Ovim sporazumom je proširena lista proizvoda iz Srbije koji mogu da se izvoze na teritoriji EAEU bez carine, povećavaju se kvote za izvoz robe za koje važe ograničenja i širi zonu slobodne trgovine i na Jermeniju i Kirgistan.

Pored Rusije, članice EAUE su Kazahstan, Belorusija, Jermenija i Kirgistan sa ukupnim BDP-om od 1,9 triliona američkih dolara i tržištem od 183,8 miliona ljudi.

Premijer Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je ranije u petak da očekuje da će Srbija potpisvanjem Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Evroazijskom ekonomskom unijom (EAEU) biti povećana trgovinska razmena jer će pojedini proizvodi biti oslobođeni carina.

Medvedev je to rekao na sednici Evroazijskog međuvladinog saveta u proširenom sastavu na kojoj je učestvovala i premijerka Brnabić.

Sporazum o slobodnoj trgovini sa EAEU zamenio je postojeće sporazume o slobodnoj trgovini koje je Srbija imala sa Rusijom (od 2000. godine), Belorusijom (od 2009. godine) i Kazahstanom (od 2010. godine).

Sa Jermenijom i Kirgistanom Srbija nije imala Sporazum o slobodnoj trgovini.

Ovim dokumentom Srbiji je omogućeno da oko 95,5 odsto domaćih proizvoda izvozi u zemlje EAEU bez plaćanja carine, navelo je ranije Ministarstvo trgovine.

Jedan od uslova za potpisivanje Sporazuma o slobodnoj trgovini sa EEU bilo je i potpisivanje Fitosanitarnog sporazuma kojim se uređuje izvoz robe biljnog porekla u EEU.

Robna razmena Srbije i država članica Evroazijske ekonomske unije prošle godine je imala vrednost 3,4 milijarde dolara, pri čemu je izvoz bio 1,1 milijardu, a uvoz 2,3 milijarde.

Evroazijska ekonomska unija zvanično je osnovana januara 2015. godine i zamenila je i proširila postojeću Carinsku uniju.

Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić će se tokom svoje posete Moskvi sastati i sa premijerom Belorusije Sergejem Rumasom i predsednikom Evroazijske razvojne banke Andrejem Beljanovim, navodi se na sajtu Vlade Srbije.

Potpisivanju sporazuma prisustvovaće i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Rasim Ljajić.

Ljajić je ranije rekao da je dogovoreno da srpski proizvođači neograničeno na tržište Evroazijske unije mogu da izvoze sve vrste voćnih rakija, kao i sve vrste ovčijeg i kozijeg sira.

Srbija će u zemlje unije moći da izveze bez carina i 2.000 tona cigareta, 87.500 litara vinjaka i 400 tona polu-tvrdog i tvrdog kravljeg sira.

Sporazume o slobodnoj trgovini EAEU do sada je potpisala sa Vijetnamom, Iranom i Singapurom, a u toku su pregovori sa Egiptom i Izraelom.

'Moguć negativan efekat po ulaganja iz EU'

Prioširivanje izvoza iz Srbije na Kirgistan i Jermeniju je sa ekonomskog stanovišta irelevantno, ocenjuje za RSE Vladimir Gligorov, saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije.

Što se tiče trgovinskih odnosa sa Rusijum, ovim sporazumom se malo toga menja u odnosu na već postojeći sporazum o slobodnoj trgovini, s obzirom na to da on vodi računa o pravilila porekla robe koja se izvozi, ocenjuje Gligorov.

On podseća da, uprkos najavama zvaničnika iz Srbije i Rusije, nije realizovan bescarinski izvoz “Fijatovih” automobila proizvedenih u fabrici u Kragujevcu.

“Bescarinski izvoz nije moguć, s obzirom na to da ne zadovoljava pravila o poreklu, pošto nema dovoljno srpskog udela u tom proizvodu i to se onda odnosi na sve druge proizvode koji se stranim kapitalom proizvode u Srbiji. Tako da su ti efekti na trgovinu relativno mali”, smatra Gligorov.

Prema rečima našeg sagovornika, ostaje pitanje da li će se ovim sporazumom eventualno povećati zaiteresovanost Rusije za ulganje u Srbiju, pošto, kako kaže naš sagovornik, obe države imaju tendenciju da sklapaju međudržavne sporazume kojima se isključuje konkurencija.

Relativno mali efekti sporazuma na ekonomiju Srbije: Vladimir Gligorov
Relativno mali efekti sporazuma na ekonomiju Srbije: Vladimir Gligorov

To bi, upozorava Gligorov, mogao biti problem za eventualne zainteresovane investitore iz zemalja EU.

“Zato što su to međudržavni sporazumi u kojima ima elemenata političkog i finansijskog uticaja na one koji su povezani. To je osnovni problem koji će se pojaviti u daljim razgovorima sa Evropskom unijom. To je najvažniji efekat, jer utiče na odnos Evropske unije prema Srbiji, s obzirom na to da pravila koja važe u Evroazijskoj uniji nisu saglasna sa pravilima koja važe u Evropskoj uniji. Treba voditi računa o tome da može postojati negativan efekat na ulaganja iz EU”, kaže Gligorov.

Ključni problem koji Vladimir Gligorov vidi u potpisivanju ovog sporazuma je što, će on biti ukinut čim Srbija pristupi Evropskoj uniji.

“Tako da se postavlja pitanje spremnosti da se taj ugovor eventualno napusti, a to onda unosi neizvesnost za sve one koji eventualno misle da ulažu u Srbiju, zato što će se ona homogenizovati sa Evropskom unijom i pre eventualnog učlanjenja, a svakako posle”, kaže Gligorov.

Pregovori o potpisivanju sporazuma Srbije sa EAEU i njenim članicama trajali su od 2016. godine.

Prilikom posete Beogradu 19. oktobra, predsednik Vlade Ruske Federacije Dmitrij Medvedev izrazio je nadu da će se poseta Ane Brnabić Moskvi 25. oktobra, završiti upravo potpisivanjem Sporazuma o slobodnoj trgovini.

Medvedev u Skupštini Srbije: Otvoreni za dijalog sa EU
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:12 0:00

EU pažljivo prati pregovore sa EAEU

Rusija kao predvodnik evroazijskog saveza, nalazi se pod sankcijama u Evropskoj uniji i u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), koje su joj uvedene zbog ruske aneksije Krima 2014. godine.

Portparolka Evropske unije (EU) Maja Kocijančič je u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) istakla da Srbija može sklopiti sporazume s drugim zemljama ili organizacijama “pre pristupanja EU”, međutim da ovi sporazumi moraju da se povinuju obavezama koje je Srbija preuzela na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Srbije, te se procenjuju od slučaja do slučaja.

“U kontekstu pregovora o pridruživanju EU, Srbija se obavezala da će se povući iz svih bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini na dan svog pristupanja u EU”, upozorila je Kocijančič istakavši da ovo ne predstavlja nikakav uslov, već se radi o “opštem pravilu koje se odnosi na sve zemlje kandidate, koje žele da pristupe EU”.

Briselska portparolka podvlači da se od Srbije očekuje da se zemlja postepeno uskladi sa zajedničkom evropskom spoljnom i bezbednosnom politikom. Maja Kocijančič potvrđuje da zvaničnici EU “pomno prate situaciju” i razgovaraju sa srpskim vlastima o ovim pitanjima u redovnim političkim i trgovinskim dijalozima.

EU poručuje srpskim vlastima da ostaje i dalje najvažniji trgovinski partner Srbije, koja pokriva 63 posto ukupne trgovine, sa vrlo dobrom dinamikom rasta.

“Trgovina sa Rusijom je manje od 10 posto ukupne trgovine Srbije”, podvlači Maja Kocijančič naglasivši da su evropske investicije u Srbiji “više od 10 puta veće od ruskih”.

Takođe, i predsednik spoljnopolitičkog komiteta u Evropskom parlamentu Dejvid Mekalister, krajem avgusta je u razgovoru za RSE poručio da "ukoliko potpiše sporazum sa Evroazijskom ekonomskom unijom, Srbija mora da precizira i klauzulu o otkazivanju sporazuma sa ovim savezom, nakon što pristupi Evropskoj uniji".

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG