Srbi će svojim tijelima zaštititi i spriječiti izmještanje migranata iz Bihaća u Medeno Polje, kod Bosanskog Petrovca, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" Đorđe Radanović, predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH.
"Ovdje je još sve u rukavicama, a ja pričam kako jeste. Nismo glupi i naivni. Ako 'padne' Medeno Polje, 'pašće' i Drvar, Glamoč, Grahovo. Ima toliko nenaseljenih bošnjačkih i hrvatskih mjesta i mjesta koja 1991. godine uopšte nisu bila naseljena i je l' problem da se tu napravi centar", rekao je Radanović.
On ističe da institucije BiH nisu na najbolji mogući način odgovorile na migrantsku krizu te da treba priznati da Unsko-sanski kanton (USK) ima problem i tim ljudima treba pomoći i finansijski i na svaki drugi način.
"Neće ni migranti u Medeno Polje. On kad uđe u BiH jedino što zna da kaže je Bihać, jer mu je tu najlakše preći", rekao je Radanović.
NN: USK je nedavno odlučio da premjesti migrante iz Bihaća u Medeno Polje. Da li je to njihova nadležnost i mogu li oni donositi takve odluke?
RADANOVIĆ: Isključiva nadležnost za migrantsku krizu je na institucijama BiH i USK kao administrativna jedinica u okviru Federacije BiH nema apsolutno nikakve nadležnosti u migranskoj krizi. Oni mogu da izvrše na silu premještanje migranata iz Bihaća u Medeno Polje i oni su to i najavili. Mi se sili možemo suprotstaviti samo silom. Pisati dopise, reagovati pravno, ukazivati na kršenje zakona i Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma ne vrijedi. Ako krenu silom, i mi odgovaramo silom. Na silu ne možete odgovoriti drugačije nego silom.
NN: Šta znači ta sila?
RADANOVIĆ: Sva srpska udruženja koja su formirana s geografskog područja Drvara, Grahova, Glamoča, Petrovca, Sanskog Mosta biće angažovana da dovedu ljude, ako treba i iz drugih država. Ako krenu iz Bihaća, mi ćemo fizičkom silom i svojim tijelima blokirati put kao što se prilikom protesta blokira put. Blokiraćemo put koji vodi od Bihaća prema Petrovcu. Ne postoji drugi način jer oni izlaze iz svoje nadležnosti, pakuju kontejnere, ljude, šatore i zaključuju ugovor s nekim vlasnikom štale u Medenom Polju. Oni krše zakon, na silu vode ljude, a mi Srbi porijeklom s tih krajeva ćemo se organizovati i blokirati put. Imamo informacije, nismo ni mi sisali vesla, imamo sasvim dovoljno vremena da se organizujemo i prije Medenog Polja stavimo blokadu. Prva blokada će biti između sela Vrtoče i Teočak, gdje je granica opština Bosanski Petrovac i Bihać. Oni mogu ući u Bosanski Petrovac, ali će biti mnogo povrijeđenih i s njihove i s naše strane.
NN: To su malo teške riječi, neće valjda doći do toga da se ljudi tuku i povređuju?
RADANOVIĆ: Nisu teške. To je tako kako je. Mi smo svjesni situacije i nema tu puno filozofije. Pisati pisma, moliti nekoga, pozivati se na Aneks 7 Dejtonskog sporazuma, očigledno ne vrijedi. Na blokadu ćemo pozvati sve predstavnike međunarodne zajednice koji su potpisali Dejtonski sporazum. Garant Dejtonskog sporazuma je i Srbija i ona ima obavezu da štiti Aneks 7, koji govori o nesmetanom povratku izbjeglih...
NN: Koliko ima ljudi na toj lokaciji Medenog Polja?
RADANOVIĆ: Prema popisu stanovništva iz 2013. na toj lokaciji je bilo 17 Srba, ali oko te lokacije u selima Revenik, Suvaja, Vođenica, Vrtoče i Kolunići ima 600 do 700 Srba i možda najviše 15 Bošnjaka.
NN: Koliko ima istine u tome da je Medeno Polje cilj kako bi se Srbi u tim krajevima preplašili i na kraju krajeva i otišli s tih prostora?
RADANOVIĆ: Ovdje je još sve u rukavicama, a ja pričam kako jeste. Nismo glupi i naivni. Ako "padne" Medeno Polje, "pašće" i Drvar, Glamoč, Grahovo. Ima toliko nenaseljenih bošnjačkih i hrvatskih mjesta i mjesta koja 1991. godine uopšte nisu bila naseljena i je l' problem da se tu napravi centar. Niko nije glup. Već treću godinu se to pokušava. Cilj je staviti 7.000 muslimana na zemlju koja je bila pravoslavna i da se završi priča s Petrovcem, a to bi značilo da nema ni Drvara. Zamislite Srbe preko čijih sela i zemlje bi prelazili migranti i išli prema Lici i u Hrvatsku. I kada bi ih smjestili u Medeno Polje, ti migranti bi gledali da preskoče žicu i pobjegnu prema Bihaću i negdje gdje im je najlakše da pređu u Hrvatsku. Da se bude načisto, one face u Bihaću koje sam ja vidio ne odudaraju nimalo i gotovo su iste kao faca onog čovjeka koji je ubio Radeta Rogića.
NN: Rekli ste da je nadležnost za migrantsku krizu na institucijama BiH. Koliko su one odgovorile ovom zadatku migrantske krize?
RADANOVIĆ: One su nešto pokušavale da urade, ali sve se svelo na pomoć da se tim ljudima obezbijedi doručak, ručak ili večera i da se plate neki komunalni troškovi. Činjenica je da imamo migrantsku krizu i da nisu preduzeli sve da se to stavi pod kontrolu i u normalne tokove. Ne postoji samo migrantska kriza u BiH. U Srbiji je daleko više izbjeglica nego u BiH, ali oni kontrolišu to i migranti su smješteni van naseljenih mjesta.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.