23. oktobar  2019. 08.37  →  15.55 | Izvor: Tanjug

Vašington pojačava pritisak: Predstavnički dom Kongresa usvojio rezoluciju o braći Bitići

VAŠINGTON -

Predstavnički dom Kongresa SAD usvojio je rezoluciju, kojom se od Srbije zahteva da reši slučaj ubistva trojice braće Bitići - Ilija, Agrona i Mehmeta, koji su bili američki državljani.

Rezoluciju sada treba da usvoji i Senat.

Rezoluciju je u aprilu ponovo podneo kongresmen Li Zeldin iz Njujorka, a usvojio ju je Odbor za spoljnu politiku Predstavničkog doma 17. jula.

U dokumentu se navodi da od napretka u rešavanju tog slučaja treba da zavisi razvitak odnosa Sjedinjenih Američkih Država i Srbije, prenosi Glas Amerike.

kapitol hil vasington amerika

"Neprihvatljivo je da nijedna osoba nikada nije proglašena krivom za ubistvo braće Bitići ili bilo kojih drugih zločina povezanih sa njihovom smrću i da se niko ne suočava sa optužbama za te zločine", navodi se u rezoluciji.

U dokumentu se navodi i da bi rešenje tog slučaja trebalo da se postavi kao prioritet za istragu i krivično gonjenje onih za koje se smatra da su odgovorni za zločin.

"Vlada Srbije i njena relevantna ministarstva i kancelarije, uključujući i Tužilaštvo za ratne zločine Srbije, trebalo bi da postave kao prioritet istragu i krivično gonjenje zvaničnika za koje se veruje da su odgovorni za te smrti", kaže se u tekstu dokumenta.

U tekstu se navodi da se odgovornim za ubistvo smatra nekadašnji komandant policijske jedinice Žandarmerija Goran Radosavljević Guri.

Istraga protiv NN lica za ubistvo ratnih zarobljenika

U slučaju ubistva američkih državljana albanskog porekla, trojice braće Bitići, Tužilaštvo za ratne zločine Srbije vodi istragu protiv nepoznatih izvršilaca (NN lica) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršeno krivično delo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, rečeno je danas Tanjugu u tom tužilaštvu.

"Predmet je u fazi istrage u kojem Tužilaštvo postupa tako što prikuplja dokaze i podatke koji su potrebni da bi se moglo odlučiti da li će se podići optužnica", precizirao je za Tanjug portparol tužilaštva Vasilije Seratlić.
Takođe, kako je dodao, tužilaštvo prikuplja dokaze koji su potrebni da se utvrdi identitet počinioca, kao i dokaze za koje "postoji opasnost da se neće moći ponoviti na glavnom pretresu ili bi njihovo izvođenje bilo otežano, shodno odredbama Zakonika o krivičnom postupku".
Iljir, Agron i Mehmet Bitići su američki državljani albanskog porekla, koji su se tokom sukoba na Kosovu i Metohiji pridružili Atlantskoj brigadi Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
Za njihovo ubistvo još nije niko optužen, a dvojica policajaca kojima se sudilo za njihovo protivpravno lišenje slobode pravosnažno su oslobođeni od optužbi 2013. godine.

 

Da se rezolucija usvoji založili su se američki kongresmeni Eliot Engel i Lio Zeldin.

Govoreći na početku sednice Engel, koji je i predsednik Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma rekao je da rezolucija "jasno stavlja do znanja da Srbija mora da istraži smrt braće Bitići i privede krivce pravdi".

"Ona poziva i vladu SAD da ohrabri i pomogne u uspešnom sprovođenju slučaja", rekao je Engel.

Braća Mehmet, Agron i Ilija Bitići poreklom sa Kosova, vratili su se na Kosovo kako bi se borili na strani takozvane OVK u sukobima 1999. godine.

Njihova tela otkrivena su jula 2001. godine u masovnoj grobnici u Petrovom Selu, u istočnoj Srbiji.

Slućaj Bitići u funkciji pritiska SAD za priznanje Kosova

SAD politizuje slučaj braće Bitići kako bi izvršila politički pritisak na Srbiju u procesu pregovora sa Prištinom, ocenjuje profesor međunarodnog prava Bojan Milisavljević.

"Nema sumnje da su Sjedinjene Američke Države krenule u ofanzivu i da podržavaju zaokruživanje nezavisnosti tzv. Kosova. To svedoči i nedavno imenovanje specijalnog izaslanika za rešenje problema sa Kosovom. Ova rezolucija američkog Kongresa je usmerena u tom pravcu", rekao je Milisavljević Tanjugu.

On podseća da SAD kontinuirano insistiraju na rešavanju slučaja Bitići, te da ga pokreću svaki put kada treba da se izvrši pritisak na Srbiju.

On je podsetio da se krivični postupak protiv osumnjičenih za protivpravno lišenje slobode braće Bitići vodio pred našim pravosudnim organima, ali da nije okončan osuđujućom presudom.

"Naša država je SAD više puta predočila sve dokaze koje smo prikupili u ovom slučaju, ali oni tvrde da imaju druge dokaze", naveo je profesor.

Radosavljević: Nisam zabrinut, odazvaću se pozivu srpskog pravosuđa

Nisam zabrinut, izjavio je Goran Radosavljević Guri povodom rezolucije Predstavničkog doma Kongresa Sjedinjenih Američkih Država.

"I ranije su usvajali te rezolucije. Umoran sam od komentarisanja. Čist sam i nemam razloga da se plašim. Nikada se nisam plašio", izjavio je Radosavljević za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Radosavljević koji se u tekstu Rezolucije navodi kao odgovoran, jer je bio komandant policijske jedinice Žandarmerija u vreme kada su, kako se pretpostavlja, njeni pripadnici počinili zločin nad braćom Bitići, kaže da je spreman uvek da se odazove na poziv pravosudnih organa u Srbiji.

"Pravosudni organi rade svoj posao, FBI je radio svoj posao", rekao je on.

Drecun: Rezolucija o braći Bitići - neprihvatljiv pritisak

Predsednik skupštinskog Odbora za KiM Milovan Drecun ističe da Srbija želi da se reši slučaj ubistva braće Bitići, ali da je usvajanje Rezolucije u Predstavničkom domu Kongresa SAD neprihvatljiv pritisak na našu zemlju.

To je neprihvatljiv pritisak na posao koji treba da odrade nadležni organi Srbije, rekao je Drecun za Tanjug.

"Američki Kongres, ipak, mora da poštuje zakone koji važe na teritoriji Srbije i zakonske procedure koje se primenjuju, a ne da unapred osude i presuđuje", naveo je on.

Drecun kao posebno problematično vidi to što se u Rezoluciji žigoše jedna osoba, konkretnim imenom i prezimenom, kao neko ko se sumnjiči da je odgovoran za ta ubistva, budući da se u Rezoluciji, između ostalog, navodi da se odgovornim smatra nekadašnji komandant policijske jedinice Žandarmerija Goran Radosavljević Guri.

"Za izgradnju dobrih odnosa Srbije i SAD neki u Vašingtonu treba da prestanu da tretiraju Srbiju kao zemlju koja samo treba da izvršava njihove zapovesti", naglasio je Drecun.

Ističe da je Srbija suverena država čiji organi rade svoj posao, te da ne može ništa da se uradi mimo zakona i da takvo ponašanje srpskih nadležnih organa ne može da promeni nikakav pritisak ni Kongresa, ni Senata, ni porodice Bitići, čije je delovanje, prema Drecunovom mišljenju zapravo i rezultiralo ovom Rezolucijom.

"Ako neko očekuje da će naši organi da krše sopstvene zakone, onda to nije prihvatljivo", naglasio je Drecun.

Drecun smatra da ova rezolucija nije deo pritiska na Srbiju u kontekstu rešavanja pitanja KiM.

"Mislim da je ovo jedan proces, i rezultat ponajviše lobiranja i pritiska porodice Bitići u SAD", rekao je Drecun.

Rezolucija SAD o braći Bitići rezultat albanskog lobiranja

Nekadašnji šef diplomatije Vladislav Jovanović smatra da rezolucija Kongresa SAD rezultat albanskog lobijiranja, ali i deo šire strategije da se pritiscima Srbija privoli na priznanje samoproglašene državnosti Kosova.

"Cilj je da Srbija bude izložena pojačanim međunarodnim pritiscima iz Vašingtona, ali i iz Brisela da prizna samoproklamovanu državu Kosovo", rekao je Jovanović za Tanjug.

Kako kaže, pre usvajanja rezolucije kojom od Srbije zahteva rešavanje slučaja braće Bitići, američki Kongres je trebalo da ispita zašto su SAD, kao neutralna zemlja kršeći međunarodne propise, slale svoje građane albanskog porekla da učestvuju u ratu terorističke organizacije protiv jedne suverene zemlje, Savezne Republike Jugoslavije.

"To su američki građani albanskog porekla koje je Amerika uz pompu slala u jednu članicu UN da učestvuju u terorističkoj pobuni protiv centralne vlasti. Koliko vidimo, Kongres to još nije uradio", naveo je on.

Kaže da su braća Bitići uhvaćeni, i pod nerazjašnjenim okolnostima nestali posle nepropisnog ulaza na teritoriju Srbije.

"U tom slučaju je potrebno kažnjavanje po propisima, što je koliko vidim slučaj", naglasio je on, istovremeno skrećući pažnju na to da iz Oslobodilačke vojske Kosova nije odgovarao za zločine počinjene na KiM..

"Zašto nema energičnijeg pritiska Kongresa na izvršne vlasti Amerike, koje bi potom izvršile pritisak na kosovske Albance da se to sprovede", upitao je.