Naime, početkom 2020. godine stupaju na snagu odredbe koje će brodske kompanije koštati mnogo novca – možda i bilion dolara.
Ako je novac gorivo ekonomije, onda su brodovi najvažnije transportno sredstvo svetske trgovine. Prema navodima Međunarodne organizacije za pomorsku plovidbu (IMO), tela UN koje je zaduženo za regulisanje plovidbe, više od 90 odsto svetske trgovine odvija se pomorskim putem. To je najjeftiniji, ali i ekološki najrazorniji način transporta robe i sirovina po svetu.
Prema studiji IMO o štetnim gasovima iz 2014. godine, sektor pomorskog transporta godišnje u atmosferu izduva oko 940 miliona tona ugljen-dioksida, što je oko 2,5 odsto globalne emisije štetnih gasova u svetu.
Ali, postoji još jedan veliki ekološki problem koji stvara industrija a to je količina opasnog sumpor-dioksida (SO2) koji sadrže izduvni gasovi brodova. Zbog upotrebe jeftinog lož-ulja koje sadrži sumpor, na brodove otpada 13 odsto celokupne svetske emisije SO2.
Zato bi novi propisi o ograničenju emisije štetnih gasova u pomorskom saobraćaju, koji stupaju na snagu 2020, mogli da se drastično odraze na ovu posebno "prljavu" branšu.
Efekat neće biti samo ekološki: zbog pratećih troškova i razmera zavisnosti preduzeća od pomorskog transporta, posledice bi mogla da oseti celokupna svetska privreda.
Vrli novi svet
Od 1. januara brodovi bi, prema novim pravilima IMO, morali da redukuju emisiju SO2 za više od 80 odsto. Za to postoji čitav niz mogućnosti: od instalacije tehnologije kojoj nije potreban sumpor, pa do kompletnog odustajanja od goriva dobijanog od sirove nafte.
No, kojim god se putem bude krenulo, na kraju će pomorska branša biti suočena sa velikim troškovima.
Još u maju, jedan menadžer američke brodske kompanije "Star bulk kerijers" rekao je za "Fajnenšel tajms" da ga je instalacija aparata za prečišćavanje izduvnih gasova na 100 brodova koštala 170 miliona dolara.
Prema novoj studiji Pokrajinske banke Baden-Virtemberga (LBBW), pomorski propisi će finansijski opteretiti kompletnu svetsku privredu. Per-Ola Helgren, jedan od autora studije, strahuje da bi globalni rast svetske privrede 2020. mogao da bude "osetno manji" jer su tehničke intervencije na motorima starijih brodova skupe i mnoge brodske kompanije su nedovoljno pripremljene za nove odredbe.
Helgren prenosi da će kombinacija većih troškova transporta pri smanjenju kapaciteta stvoriti nepovoljno globalno privredno okruženje, a ono već sada trpi štetu zbog trgovinskog spora SAD i Kine i drugih trgovinskih konflikata.
Preduzeće za energetski konsalting "S&P global plats" sprovelo je studiju u kojoj se troškovi koje će doneti promena pravila za pomorski saobraćaj procenjuju na bilion dolara u periodu od prvih pet godina.
Veliki troškovi tehničke intervencije
Novo ograničenje emisije SO2 od 2020. je deo velike inicijative IMO sa ciljem da se u brodskom saobraćaju emisija štetnih gasova smanji za najmanje 50 odsto do 2050. godine – u odnosu na brojke iz 2008.
No, predstojeća mera se odnosi samo na emisiju sumpor-dioksida. Još nema delotvornih mera za smanjenje emisije ugljenika – njih je teže sprovesti. Time treba dodati i da mnoge brodske kompanije nisu spremne na promene iako se one najavljuju godinama.
Brodovi koriste najprljaviju naftu, onu koja ostaje nakon što se iz sirove nafte u rafinerijama izdvoje kvalitetniji proizvodi poput benzina.
Koncerni poput najvećeg svetskog prevoznika kontejnera "Maersk" uspešni su upravo zbog uštede upotrebom goriva u kojem je velika količina sumpora. Danska firma procenjuje da će je prelazak na čistija goriva koštati dve milijarde dolara godišnje.
Sada se postavlja i pitanje: koliki deo troškova će kompanije prebaciti na svoje klijente?
Nerešen problem
Procenjuje se da sumpor-dioksid sadrži koncentraciju sumpora koja je više nego 3.500 puta veća od onog u dizel-gorivu zbog koje je došlo do dizel-skandala sa Folksvagenom. Emisije sumpor-dioksida, azot-dioksida i ugljen-dioksida i fine prašine se stalno povećavaju. One važe kao posebno opasne za ljudsko zdravlje, posebno za stanovnike velikih lučkih gradova.
Studija koja je 2018. objavljena u časopisu "Nejčer" pokazuje da zagađenje vazduha koje prouzrokuju brodovi dovodi do 400.000 smrtnih slučajeva godišnje, od tumora do bolesti srca i krvnih sudova.
Istraživanja su pokazala da bi povećanje upotrebe goriva sa malom količinom sumpora moglo da smanji broj smrtnih slučajeva za trećinu. Studija prenosi i da 200 najvećih brodova na svetu proizvodi istu količinu sumpora kao i svi automobili sveta.
Svima je jasno da se nešto mora učiniti, a vremena za to je sve manje.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kina će dozvoliti uvoz proteinske hrane svinjskog porekla iz Francuske, kao i uvoz svinjskih iznutrica iz te evropske zemlje, navodi se u današnjim odvojenim saopštenjima kineske carine i francuskog ministarstva poljoprivrede.
Državljani Srbije, BiH, Crne Gore, Severne Makedonije i Albanije uživaće privilegovan pristup tržištu rada Nemačke od 1. juna 2024. godine, prema Uredbi o Zapadnom Balkanu.
Kompanija Tesla objavila je danas da će u petak na jedan dan zatvoriti svoju fabriku kod Berlina kada se očekuju demonstracije zbog planiranog proširenja proizvodnje.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potpisao je danas Protokol o razumevanju i saradnji sa kompanijom CRRC "Changchun Railway Vehicles Co, Ltd" o nabavci novih devet elektromotornih vozova, koji će biti isporučeni do kraja 2026.
1502 - Španski moreplovac Kristofer Kolumbo (Cristoforo Colombo) isplovio je iz španske luke Kadiz na četvrto i poslednje putovanje u Novi svet. Kolumbo je umro 1506. u Španiji uveren da je na svojim putovanjima stigao u Aziju.
Proterivanje ruskog vojnog atašea iz Ujedinjenog Kraljevstva i potezi Velike Britanije usmereni na rusku diplomatsku misiju i nekretnine dobiće proporcionalan odgovor Moskve, najavila je danas portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Zamenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju i izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar izjavio je danas da mu je istakao mandat.
Kejt Bekinsejl uzvratila je onima koji su je kritikovali zato što ne izgleda "prikladno za godine" tako što je podelila svoje fotografije na kojima je neprepoznatljiva.
Proslavljeni američki muzički producent Stiv Albini, koji je radio sa velikanima rok scene, između ostalih sa grupama Nirvana i Pixies, preminuo je u 61. godini, preneli su danas svetski mediji.
Princ Hari je danas u katedrali Svetog Pavla prisustvovao proslavi 10. godišnjice Igara Invictus. Njegov otac bio je udaljen samo tri kilometra od njega, ali nije imao vremena da ga vidi.
Muzej Prado u Madridu saopštio je da je pronašao rad baroknog slikara Karavađa, za koji se mislilo da je izgubljen, a koji je prodat na aukciji 2021. godine.
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Serbian President Aleksandar Vučić and Chinese President Xi Jinping addressed the public after signing a joint statement and exchanging bilateral agreements, thus ending the official part of the visit.
Prime Minister of the temporary institutions of Pristina, Albin Kurti, said today that the government in Pristina will not accept the establishment of Community of Serbian Municipalities (CSM) as a condition for Pristina's admission to the Council of Europe.
Chinese President Xi Jinping is on a two-day visit to Serbia, and a large number of citizens gathered to greet President Xi in front of the Palace of Serbia.
TikTok se suočava sa potencijalnom zabranom u SAD, a to pokušavaju da iskoriste druge platforme kako bi privukle influensere i, naravno, njihove fanove.
Komentari 19
Pogledaj komentare