10. oktobar  2019. 13.40  | Izvor: Tanjug

Povećan priliv predmeta zbog nerazumno dugih suđenja

VRNJAČKA BANJA -

Najveće realno povećanje novih predmeta pred srpskim sudovima odnosi se na predmete zaštite prava na suđenje u razumnom roku, a zbog neizvršenja pravnosnažnih sudskih presuda protiv društvenih preduzeća iz radnog odnosa, izjavio je danas vršilac funkcija predsednika Vrhovnog kasacionog suda Dragomir Milojević.

U prvoj polovini ove godine primljeno je preko 14.000 više ovakvih predmeta nego u istom periodi lane. Povećan je i broj parnica radi naknade nematerijalne štete zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku sa 5.819 na 10.561 predmet u prvom polugođu 2019, rekao je Milojević na početku savetovanja sudija u Vrnjačkoj Banji "Sudijski dani 2019".

Takođe, kako je dodao, višestruko je povećan broj i parnica radi naknade nematerijalne štete po ovom osnovu sa 767 na 4.416 predmeta.

sud sudstvo pravosudje

"Povećanje broja predmeta radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku odnosi se na izvršenje pravnosnažnih sudskih presuda protiv društvenih preduzeća, iz radnog odnosa, koje je bilo suspendovano Zakonom o privatizaciji, na šta sudovi nisu imali bilo kakav uticaj niti su se sredstva o privatizaciji slivala u sudski budžet, da bi se sada šteta isplaćivala iz budžetskih sredstava namenjenih za rad sudova, a obaveze insolventnih društvenih preduzeća prevaljivale na državu", istakao je Milojević.

Zbog toga, kako je naglasio, ne mogu se bez rezerve prihvatiti kritike da se enormna sredstva isplaćuju građanima zbog nerazumnog dugog trajanja sudskih postupaka uzrokovanih neažurnošću sudova.

Ukazujući na presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Stevanović i drugi protiv Srbije", Milojević je naveo da je ona posebno važna jer je u njoj usvojen argument Republike Srbije - da se zakonska zatezna kamata na potraživanje, utvrđena pravnosnažnim presudama protiv dužnika - društvenih preduzeća, obračunava do dana otvaranja stečajnog postupka, u skladu sa zakonskim rešenjima iz Zakona o stečaju iz 2009. godine.

"Ovom presudom je odbačen zahtev podnosioca za naknadu materijalne štete u visini zakonske zatezne kamate obračunate na ukupan iznos potraživanja u stečajnom postupku, počev od dana donošenja zaključka o utvrđivanju potraživanja u stečajnom postupku pa do dana isplate", precizirao je vršilac dužnosti predsednika VKS.

Govoreći o ukupnim rezultatima srpskog pravosuđa, on je naveo da je nastavljen pozitivan trend rešavanja starih i novih predmeta, ali i negativan trend povećanog priliva novih.

Na kraju prvog polugođa 2019. godine ostalo nerešeno 1.639.846 predmeta, tako da je ukupan broj nerešenih predmeta u Republici smanjen u svim materijama, naveo je Milojević.

Što se tiče starih predmeta, načinjen je značajan pomak, posebno u sudećoj materiji, jer je ukupan broj starih predmeta je više nego prepolovljen u odnosu na 2012. godinu.

"Ukoliko pogledamo ovogodišnje rezultate srpskih sudova za prvo polugođe 2019. godine, može se zaključiti da je kvalitet više nego dobar, jer je od ukupnog broja sudskih odluka po žalbama iz nadležnosti višeg suda ukinuto 10,26 odsto a iz nadležnosti osnovnih sudova 14odsto", rekao je Milojević.

Takođe, ove godine gotovo da nije bilo neurađenih odluka van zakonskog roka, da je savladavanje priliva u apelacionim sudovima iznosilo 101odsto, u višim sudovima 103 odsto, a u osnovnim sudovima 104 odsto, što sve prema njegovom mišljenju, ukazuje na veliki trud nosilaca sudijske funkcije i njihovu posvećenost poštovanju zakona.

"Navedeni podaci su najbolja potvrda efikasnosti srpskih sudova i naš su odgovor na neargumentovane kritike na rad sudova i sudija, na sporost, na neefikasnost u postupanju, jer iste nisu utemeljene na činjenicama. Daleko je od toga da kažem da smo idealni, da je stanje u sudstvu odlično, ali je sigurno da nismo ni onakvi kakvim nas predstavljaju u javnosti neargumentovanim kritikama", rekao je Milojević.

On smatra da su te kritike najčešće vođene ličnim, političkim ili senzacionalističkim odnosom prema sudstvu, ili su vezane za konkretan predmet".

Osvrnuo se i na realizaciju zadataka i ciljeva zacrtanih u Akcionom planu za Poglavlje 23 - pravosuđe i osnovna prava, ukazujući da je nedavno objavljenom izveštaju o napretku Srbije tokom 2018. godine prepoznat napredak u oblasti sudstva.

Napredak se ogleda u smanjenju broja izvršnih predmeta, smanjenju broja starih predmeta, kao i da je treću godinu za redom naš sudski sistem uspeo da savlada veći broj predmeta nego što je primljen uz manji broj sudija koji su efektivno radili u odnosu na 2017. godinu, zatim nastavkom mera za ujednačavanje sudske prakse.

Milojević je poručio da je srpsko sudstvo i dalje u potpunosti i prioritetno posvećeno efikasnosti, ažurnosti i efektivnosti svog rada, jer je, kako je naveo, to jedini put ka uspostavi pune vladavine prava i pravne sigurnosti koje je nužni preduslov svake moderne demokratske države.

On je sudijama rekao da ih i u narednom periodi naporan rad te da se posebno moraju fokusirati na rešavanje starih predmeta u savladavanju priliva, ujednačavanje sudske prakse, unapređenje transparentnosti sudskog sistema, a posebno izbora nosioca sudijske funkcije i njihovo napredovanje, poboljšanje profesionalnog usavršavanja sudskog osoblja, uz prethodnu analizu stvarnih strukturnih potreba sudskog osoblja.

"Takođe, puno poštovanje prava na suđenje u razumnom roku biće i dalje naša strateška smernica koja zahteva primenu sistema praćenja dužine trajanja sudskih postupaka putem informacionog sistema, razvijanja sistema merenja radnog opterećenja sudija, efikasniju zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, podsticanje i veću primenu alternativnih načina rešavanja sporova, kao što je medijacija, u čemu smo u prethodnom periodu imali nedovoljan napredak", rekao je Milojević.