Najnovije vesti
Vesti Republika Srpska
PRIČAJU O JEDNAKOSTI, A ZAOBILAZE SRPSKU Kako izgleda građanska BiH po merama bošnjačkih stranaka

PRIČAJU O JEDNAKOSTI, A ZAOBILAZE SRPSKU Kako izgleda građanska BiH po merama bošnjačkih stranaka

Većini bošnjačkih stranaka puna su usta građanske Bosne i Hercegovine, ali u stvarnosti malo kome od njih je stalo i do vlastitog naroda, a kamoli onih drugih koji žive u ovoj državi.

Foto: T.S./Klix / RAS Srbija

 Od SDP, preko Demokratske fronte, pa do SDA i još nekih političkih partija iz Federacije BiH, često može čuti kako je potrebno da BiH bude građanska država po meri svih naroda. Tako je SDA u svojoj nedavno usvojenoj deklaraciji navela kako im je cilj da „BiH pretvore u građansku državu“, te da u svoje redove privuku i ostale narode.

Međutim, u senci tih njihovih lepih želja, ostaje činjenica da u svojim javnim obraćanjima, ali i postupcima, rade sasvim suprotno od onoga zašta se zalažu. Ne samo što se u svojim govorima visoki funkcioneri tih stranaka obraćaju isključivo bošnjačkim biračima, već Republiku Srpsku zaobilaze u širokom luku. Tako skoro nikada nismo videli nekog visokog funkcionera neke bošnjačke stranke sa sedištem u Sarajevu da dođe u Banjaluku ili Mostar čisto da popije kafu i prošeta ulicama grada, ili, pak, da održi pres konferenciju. To se, naravno, dešavalo ali samo ako je povod bio neki bitan sastanak, koji je njima u interesu. Isto tako, koliko su te partije građanske, može se videti i na primeru konstitutivnosti Srba u Federaciji BiH gde su svedeni na nivo „ukrasa“ kada treba isticati multietničnost i dobru volju.

Pa, koliko uopšte ima iskrenosti u njihovim zalaganjima za građansku državu i da li je tako nešto uopšte realno?

Predsednik Instituta za društvena istraživanja iz Bijeljine i univerzitetski profesor Drago Vuković, ističe da suštinski ništa nije onako kako se promoviše u političkim strankama. On kaže da sve političke partije u BiH u svojoj osnovi ne iskazuju suštinske političke principe. Vuković ističe da se to zalaganje za građansku BiH već na prvom koraku analize može negirati.

Foto: ATV / RAS Srbija

- Imate građanske partije u BiH, kao što je SDP, koja je izvorno najjača građanska partija u ovoj zemlji. Međutim, ta stranka od Dejtona do danas nikada nije imala značajnu podršku birača u BiH, izuzev Bošnjaka. To je najbolji indikator da li je ona građanska ili ne- ističe Vuković. On dodaje da je svojevremeno o tome pričao i sa bivšim predsednikom te stranke Zlatkom Lagumdžijom kojem je kazao da će SDP moći nazvati građanskom tek onda kada pobede u Banjaluci.

- Ako ta stranka ne može u Srpskoj da ima niti jednog poslanika, onda ne može reći da je građanska, već je to pitanje tih političkih nerealnosti ili političkih podvala- smatra Vuković. On dodaje da bez obzira što se neke stranke u svojim programima predstavljaju kao građanske opcije, mi u suštini u Bosni i Hercegovini nemamo građanskih stranaka.

Vuković podseća da je i SNSD izvorno i programski neka vrsta građanske partije, ali je ona ojačala i postala dominantna politička snaga u Srpskoj tek onda kada je uzela politiku i političke principe SDS.

- Dakle, SNSD danas vlada u Srpskoj na toj nacionalnoj priči, a ne građanskoj- navodi Vuković.

On ističe da je suštinski problem za Bosnu i Hercegovinu upravo taj odnos nacionalnog i građanskog. Vuković smatra da je pitanje budućnosti BiH vezano za razumevanje tog fenomena. On ističe da Bosna i Hercegovina nije moguća kao građanska država u klasičnom smislu te reči.

- Dakle, građansko društvo ne podrazumeva složenu državu po nacionalnom identitetu. Ta potpuna demokratija koja bi bila rezultat građanskog društva bi dovela do majorizacije i vrlo loših posledica u BiH. Zato je ta kombinacija građanskog sa nacionalnim ključ budućnosti BiH. To vam je taj model kosocijacijske demokratije gde ne mogu većinski glasovi jednog naroda da ugroze osnovna prava nekog drugog naroda – pojašnjava Vuković. On ističe da u BiH postoje neke kvazigrađanske partije koje zapravo žele drugačiju državu. Te partije, po njegovom mišljenju, ne žele realnu građansku državu u smislu kombinacije ova dva elementa, nego unitarnu državu sa dominacijom jednog naroda. Vuković kaže da je klasičan primer za to SDA, koja je tipično nacionalna partija, krajnje desne orentacije.

- Zalaganje SDA za građansku BiH u smislu ravnopravnosti svih građana i naroda je vrlo perfidno, reklo bi se čak i podmuklo u politici sa stanovišta realnog stanja na terenu. Taj koncept građanskog ne može nikada da uspe – ističe Vuković. On dodaje da građansku BiH znači istovremeno i nacionalna. Ta kombinacija, kako kaže Vuković, je jedino moguća. Da se s jedne strane poštuje nacionalni identitet, a da taj građanski demokratski koncept živi u BiH kroz mehanizme zaštite nacionalnih prava i interesa građana Bosne i Hercegovine.

Neka se pobrinu prvo za svoj narod

Politička analitičarka Ivana Marić kaže da stranke, posebno one koje se predstavljaju kao zaštitnici svojih naroda, ne brinu ni za taj isti svoj narod, a kamoli za ostale.

Foto: N1 / RAS Srbija

– Njihova briga se svodi na veoma uzak krug ljudi, a ne na narod koji predstavljaju. Iz tog razloga je iluzorno očekivati od njih da se brinu za sve građane, kada ne znaju ili čak ne žele da se pobrinu ni za pripadnike vlastitog naroda – smatra Marićeva. Ona dodaje da je po njoj s jedne strane čak i fer od strane SNSD, HDZ BiH i još nekih stranaka što u svojim govorima ne dotiču se građanske BiH, odnosno ne uključuju druge narode, osim vlastitog, jer su svesni da će imati više političkih poena ako nastupaju kao jednonacionalne stranke.

- S druge strane vidimo SDA koja to navodi i veštački pravi džender i nacionalni balans, a u suštini imaju 98 odsto Bošnjaka u svom članstvu. Vodeći ljudi u tim strankama se brinu samo za sebe i jako uzak krug ljudi oko sebe –podvlači Marićeva. Dodaje da neke stranke u svom članstvu imaju zapažen broj drugih nacija, ali je ipak u njima dominantan jedan narod. Marićeva veruje da se ta situacija neće promeniti ni u naredne dve decenije, odnosno sve dotle dok se ne nađe neki političar koji će uspeti da dobije glasove ne samo na nacionalnoj retorici, već svojim rezultatima.