Srbi u Hrvatskoj kriju svoj identitet - isto rade i Hrvati u Srbiji

Najnoviji "Most" "Radija Slobodna Evropa" piše o položaju Srba u Hrvatskoj, ali i o položaju Hrvata u Srbiji.

Sagovornici RSE su bili Boris Milošević, predsednik Srpskog narodnog vijeća u Hrvatskoj i Tomislav Žigmanov, predsednik Demokratske zajednice Hrvata u Vojvodini.

Prema rečima Borisa Miloševića, službena brojka Srba u Hrvatskoj je oko 196 000 što je za nekih 400 000 manje nego što ih je bilo 1991. godine kada je u Hrvatskoj bilo 600 000 Srba.

"Prema podacima popisa stanovništva iz 2011. u Srbiji ima 57 900 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, a pre 50 godina, 1961. godine, bilo ih je 186 000. Više od dve trećine Hrvata nestalo je iz Srbije u poslednjih 50 godina pri čemu Srbija nije bila izravno uključena u rat, niti su se na njenoj teritoriji odvijale ratne operacije", izjavio je Žigmanov.

Na pitanje da li su Srbi u hrvatskoj izloženi pritiscima Milošević kaže: "Definitivno. Imamo periode kad se stvori atmosfera u društvu da je govor mržnje dozvoljen, kad postaje normalno uzvikivanje “Ubij Srbina”, kada na takve grafite više nitko ne reagira, pa se onda ide stepenicu više i dolazi do fizičkog nasilja."

"Naravno, na položaj manjina najviše utiče stav vlasti prema manjinama", dodaje Milošević.

Ista situacija je i sa Hrvatima u Srbiji. "Hrvati u Srbiji osećaju nesigurnost. Marketinška agencija Faktor plus proletos je objavila rezultate istraživanja o omraženosti pojedinih naroda Srbiji. Hrvati su, nažalost, po toj anketi ispali najomraženiji", priča Tomislav Žigmanov.

Deca Hrvata u Srbiji, iako postoji ta mogućnost, slabo pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku. Jedan od razloga za to je, kaže Žigmanov, to što kriju svoj identitet.

"Drugi razlog je ponašanje predstavnika vlasti. Prošle godine u Beregu, to je jedno šokačko mjesto na severu Bačke, sedam od osam roditelja anketom se izjasnilo da svoju decu - prvačiće upiše na nastavu na hrvatskom. Direktorka škole, koja je srpske nacionalisti, prihvatila je inicijativu roditelja, jer se držala zakona. Onda su predstavnici mesnih prosvetnih i političkih vlasti napravili pravu ujdurmu, suspendovali odluku i strašili ljude pričom da će na otvaranje prvog razreda doći Tomson da peva, da će se u školi o Domovinskom ratu učiti kao u Hrvatskoj", priča Žigmondov.

Slično je i u Hrvatskoj. "Građani srpske nacionalnosti koji žive u gradovima više su izloženi pritisku, a u velikim mestima je lakše prikriti svoju nacionalnu pripadnost."

"Nedavno je objavljen naučni rad koji pokazuje kako se Srbi u udžbenicima istorije prikazuju negativno i da je to preovladavajući narativ. Dakle, deca u Hrvatskoj se odgajaju sa negativnim predrasudama prema Srbima. I onda se ne treba čuditi kada deca u nekom gradu razbiju “zločeste” srpske registarske tablice", ističe Milošević, a prenosi "Radio Slobodna Evropa".