Precizna stimulacija nervnih ćelija poboljšava pamćenje

Radna memorija je u stvari skladište u kojem mozak čuva privremene informacije - potrebna vam je kada želite da zapišete broj koji vam neko govori.

BBC

Izvor: BBC

Petak, 20.09.2019.

14:21

Precizna stimulacija nervnih ćelija poboljšava pamćenje
Istraživaèi se nadaju da æe elektronska stimulacija mozga moæi da se koristi u leèenju nekih neuroloških bolesti/Getty Images

Korišćenje struje za preciznu stimulaciju mozga može da poveća radnu memoriju čoveka, pokazuje najnovija studija.

Tako je ekipa naučnika sa univerziteta u Bostonu uspela je da ljudima od 60 i 70 godina "nameste" radnu memoriju kao da su u dvadesetim.

Ovaj efekat je trajao najmanje 50 minuta pošto su lekari završili sa podsticajima.

Ipak, da bi se videlo da li ovakve stimulacije mogu da pomognu u stvarnom životu, recimo u lečenju Alchajmerove bolesti, potrebna su opširnija istraživanja.

Šta je radna memorija?

Radna memorija je u stvari skladište u kojem mozak čuva privremene informacije - potrebna vam je kada želite da zapišete broj koji vam neko govori.

Rešavanje problema, matematički proračuni, donošenje odluka - sve to uključuje i radnu memoriju.

Robert Rajnhart, asistent na Univerzitetu u Bostonu i jedan od istraživača, kaže da tu "živi naša svest".

Ova memorija razlikuje se od dugoročnog sećanja, pomoću kog prizovemo u svest prvi dan škole, venčanje ili detinjstvo.

Međutim, radna memorija slabi s godinama.

Može li se ubrzati?

Istraživaèi su pratili i beležili moždane talase/Getty Images
Studija objavljena u časopisu Priroda neuronauke, obuhvatila je 42 ljudi u dvadesetim i 42 ljudi u šezdesetim ili sedamdesetim godinama.

Imali su zadatak da uoče razliku među fotografijama koje su im pokazivali naučnici.

Mlađi ispitanici su bili brži i tačniji bez bilo kakve moždane stimulacije.

Kod starijih je rezultat popravljen posle elektronskih podsticaja.

Doktor Rajnhart kaže da pomoću ove tehnike mogu "radnu memoriju pojedinca da dovedu u bolje stanje, nego što je imao kad je bio mnogo mlađi".

"To je važno jer svetsko stanovništvo rapidno stari i ljudi u zrelim godinama imaju brojne probleme u realnom životu, jer se oslanjaju na sopstvenu memoriju".

On objašnjava da se to odnosi na prepoznavanje lica, snalaženje u prostoru, prisećanje da li su popili lekove, kao i na neke finansijske odluke.

Kako stimulacija funkcioniše?

Istraživači su se usredsredili na moždane talase u dve regije mozga koje uključuju radnu memoriju - slepoočni i čeoni režanj.

"Mozak je kao dirigent orkestra, koristi ritam nižih frekvencija, u ovom slučaju moždanih talasa, da prenosi informacije", kaže Rajnhart.

Ali studija je pokazala da moždani talasi ponekad postanu nesinhronizovani - kao muzičar koji "iskoči" - kako starimo.

Tim sa Univerziteta u Bostonu beležio je rad mozga ispitanika.

Koristili su specifičnu naizmeničnu struju da stimulišu - odnosno ojačaju i sinhornizuju moždane talase.

Da li zaista radi?

Istraživači i ostali naučnici žele da vide kakve rezulatate će imati ovaj eksperiment kada se ponovi na većim grupama.

Drugo pitanje je hoće li neka vrsta stimulansa moći da napravi neke promene u svakodnevnom životu ljudi.

Nije sigurno koliko dugo bi te pogodnosti trajale, pošto su u ovoj studiji trajale do 50 minuta.

Da bi se koristilo u svakodnevnom životu moralo bi da ime dugoročnije efekte ili da tehnologija bude prenosna.

Šta sa demencijom?

Istraživači su se bavili samo zdravim osobama, tako da je nemoguće izvoditi zaključke o bolestima poput Alchajmera.

Nadaju se da će jednog dana stimulacija mozga naći svoje mesto u lečenju neuroloških poremećaja demencije, autizma, epilepsije ili sindroma ADHD - problem sa hiperaktivnošću i poremećajem pažnje.

Društvo Alchajmer pozdravilo je izveštaj: "Tehnološka izmena i popravljanje moždanih strujnih kola otvara novi put za izučavanje demencije".

Mogu li da varam na ispitu?

Tehnologija je bila testirana samo na vraćanju izgubljenih sposobnosti. Ali postavlja se pitanje da li isti pristup može da se koristi za unapređivanje?

"Verujem da je moguće da na neki način poboljšamo čak i normalne, zdrave i kognitivno funkcionalne osobe, uključujući i mlade ljude", rekao je Rajnhart.

"Ali velika poboljšanja beležimo kod ljudi koji se najviše muče", dodao je on.

Šta kažu stručnjaci?

"Bilo bi preuranjeno da ove rezultate prenesemo na svakodnevno funkcionisanje ljudi koji imaju ozbiljne probleme sa pamćenjem", objašnjava Doroti Bišop, profesorka razvojne neuropsihologije sa Univerziteta u Oksfordu.

"Trenutno nema pokazatelja da postoje pozitivni efekti stimulacije izvan ove eksperimentalne faze".

"Potrebno nam je još istraživanja pre nego što zaključimo da je ovaj metod klinički primenjiv", zaključila je Bišop. Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: