• Search form

17.09.2019 | 23:36

Da li smo na daljinski upravljač?

Da li smo na daljinski upravljač?

Prva publika 53. Bitefa, koja je 17. septembra, na dan prologa, imala priliku da bude i glavni akter predstave “Beograd na daljinski” Rimini protokola, suočila se sa nizom pitanja koja objedinjuju i tematski festivalski fokus na sudbinu zajednice na početku 21. veka i umetnički koncept koji podrazumeva aktivno učešće, interakciju, solidarnost i empatiju, na koje Bitef poziva i sloganom Počnimo ljubav iz početka.

Da li sami upravljamo životom i imamo li sopstveno mišljenje ili smo stado kome treba pastir, odnosno slepo slušamo nadređeni mehanizam, da li smo uopšte još ljudi ili postajemo i sami mašine, plašimo li se starenja, bolesti i smrti i jesmo li svesni prolaznosti života, čega se sećamo i šta nam znače bližnji, da li nam nepoznati ljudi ulivaju poverenje i izazivaju saosećajnost ili nas inspirišu na nadmetanje, pa i sukob, osećamo li zajedništvo u grupi ili samo mislimo na sebe, da li smo pobednici ili gubitnici, možemo li da pronađemo duhovni mir, da li bismo se i protiv koga bismo se bunili, koliko nadomeštamo usamljenost besomučnom kupovinom pod uticajem reklama i drugih mehanizama potrošačkog društva, koliko smo svesni da su svi ljudi isti, ali da ipak nisu identične kapi vode... neka su od pitanja sa kojima se publika “Beograda na daljinski”, sa slušalicama na ušima, suočava tokom dvočasovne audio vođene šetnje kroz poznate, ali na nesvakidašnji način sagledane gradske lokacije. Da li smo spremni da vežbamo balet na pokretnim stepenicama, zaplešemo valcer ili zapevamo na ulici dok nas prolaznici sa čuđenjem gledaju, jer ne čuju glas veštačke inteligencije koji nas, kao daljinski upravljač, vodi kroz dvočasovnu šetnju od Novog groblja, preko obližnjeg supermarketa i tržnog centra, stanice podzemne železnice kod Vuka, parka Tašmajdan i Crkve Svetog Marka, Skupštine Srbije, fontane i spomenika Nikole Pašića do kafića na vrhu Doma sindikata s prelepim pogledom na grad i male ljude kojima takođe ko zna ko upravlja…

Beograd na daljinski, Novo groblje, foto: SEEcult.org

Uz niz povremeno surovih pitanja i instrukcija – poput naloga ispred paviljona sa ogledalima na Tašu da okupljeni – zagledani u sebe i druge, razmisle ko je najumorniji, kome će od njih najpre zatrebati invalidska kolica u životu ili ko će prvi zauvek nestati, glas mašine navodi publiku i na igru, smeh, hodanje u paru, zajedničke odluke donete ćutke, zasnovane na specifičnom poverenju i sigurnosti koje pojedincima daje sama masa i ista situacija u kojoj se nalaze.

Kao i u većini drugih gradova u kojima je igran site-specific projekat “Remote X”, zasnovan na konceptu nagrađivanog Štefana Kegija, u režiji Antona Rouza, prva dva izvođenja predstave “Beograd na daljinski” pokazala su da publika, u kojoj su ovoga puta bili i članovi žirija 53. Bitefa, umetnički direktor i selektor Ivan Medenica, umetnici, novinari... na različite načine reaguje na diktat veštačke inteligencije.

Instrukcije glasa iz slušalica praćene su i blejanjem ovaca, filmskom muzikom, snimcima pobedničke euforije, demonstracija… Iako povremeno ima izdvajanja i nepostupanja pojedinaca striktno po uputstvima, grupa ostaje očuvana, zajedno prelazeći opasne raskrsnice, silazeći u podzemlje da bi sačekala voz beogradskog metroa (na osnovu pogrešne instrukcije algoritma, koji priznaje da nije savršen, ali za to prebacuje odgovornost na ljudski faktor) ili penjući se stepenicama na sedmi sprat Doma sindikata, uprkos primamljivosti praznog lifta. Upravo taj poslednji poduhvat zajedništva već umorne grupe ujedno je i poziv svakom pojedinačno da se, savladavajući stepenice koji simbolizuju životni put, seti ranog detinjstva, prvog zaljubljivanja, sazrevanja, zaposlenja, prvih bolova i znakova starosti… Ponovo zajedno na krovnoj terasi, grupa se solidarno zbija da bi svako mogao da stane uz ogradu i potom, kao sa visine neba, pogledao na sugrađane na Trgu Nikole Pašića i okolnim ulicama, pitajući se još jednom kuda idu i ko njima upravlja.

Beograd na daljinski, foto: SEEcult.org

Predstava “Beograd na daljinski”, koja će biti igrana do 25. septembra u 11 i 17 sati, izazivala je slične reakcije publike i u drugim gradovima u kojima je reditelj Anton Rouz realizovao projekat “Remote X”. Kako se taj projekat Rimini protokola seli iz grada u grad, svaka nova site-specific verzija predstavlja nadogradnju na dramaturgiju prethodnog grada.

Preman rečima Rouza, tim projektom stekao je zanimljive uvide i o sebi, i o ponašanju u grupi, zatim o publici, javnosti, prolaznicima, kao i o načinu na koji ljudi reaguju jedni na druge. Ono što je dobro, kako je izjavio za Bitefov sajt, jeste da manje-više postoje sličnosti u svakom gradu, mada je način na koji ljudi uranjaju u samo izvođenje različit od mesta do mesta. Na njegovo iznenađenje, uvek dolazi do prihvatanja.

Rouz ne očekuje specifične reakcije od publike u Beogradu, jer smatra da nije stvar toliko različita od zemlje do zemlje, već zavisi i od toga koji festival poziva predstavu na gostovanje. Stoga na Bitefu očekuje publiku dosta upoznatu sa pozorištem, visoko inteligentnu koja poznaje izvođačke umetnosti.

Autor koncepta projekta “Remote X” Štefan Kegi na 52. Bitefu trijumfovao je pozorišnom instalacijom “Zaostavština, komadi bez ljudi Teatra Vidi iz Lozane, koja je osvojila Gran pri “Mira Trailović” za najbolju predstavu, a on sam je dobio Politikinu nagradu za najbolju režiju.

Osim Kegijeve, u glavnom programu 53. Bitefa su i predstave jos nekoliko velikih zvezda evropskog pozorišta kao što su Milo Rau i Tomas Ostermajer.

Milo Rau je autor predstave belgijskog teatra NT Gent “Orest u Mosulu”, kojom 53. Bitef zvanično počinje 18. septembra u Narodnom pozorištu, dok čuveni nemački reditelj Tomas Ostermajer ponovo dolazi na Bitef predstavom “Istorija nasilja”, u produkciji Šaubine am Leniner plac iz Berlina.

Festivalski sajt je bitef.rs, a program se nalazi i u Kalendaru portala SEEcult.org.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i