Banke sve obazrivije kod odobravanja kredita, izvršitelji podstakli ažurniju naplatu

Građani Srbije bankama su dužni 8,5 milijardi evra.
Banke sve obazrivije kod odobravanja kredita, izvršitelji podstakli ažurniju naplatu
Foto: Pixabay
Građani i privreda Srbije zadužuju se više, a svoje obaveze ispunjavaju redovnije. Poslednju godinu broj kredita se povećao za 42.000. Istovremeno, te finansijske obaveze se ispunjavaju sve redovnije.
 
Tako je tokom avgusta zaduženost građana, privrede i preduzetnika ukupno bila 5,1 odsto. Pre godinu iznosila je nešto više - 5,8 odsto. Za poboljšanu ažurnost "zaslužni" su sudski izvršitelji, ali i to što je više novoodobrenih pozajmica, a i to što su banke postale obazrivije kod odobravanja ugovora o kreditu.
 
Ukupno kreditno zaduženje u Srbiji iznosi 2.455,37 milijardi dinara. Od toga najviše duguju kompanije - 1.389,68 milijardi. Građani treba da u narednom periodu vrate 1.014,71 milijardi, a preduzetnici 50,97. Pre godinu pravna lica su bila u kašnjenju plaćanja 7,5 odsto, a sada su 6,6. Za preduzetnike to je prošle godine bilo 6,9 odsto, a ovog avgusta su se malo popravili – na 6,7 odsto.
 
Te kategorije padaju u docnju kada ne ispune obaveze 15 dana od datuma dospeća rate. Za građane je kašnjenje postavljeno mnogo fleksibilnije: njima treba 60 dana od dospelosti rate, da bi zvanično kasnili. U toj kategoriji docnja je u avgustu 2018. bila  3,7 odsto, a istog meseca 2019. iznosila je 3,11.
 
O razlozima ažurnosti, a i činjenici da se docnja smanjuje, predsednik Udruženja "Efektiva" Dejan Gavrilović kaže za Dnevnik da je najveća "zasluga" izvršitelja.
 
"Sudski izvršitelji su i više nego revnosni. Građani znaju da će im zakucati na vrata i pleniti stan i stvari, ukoliko kasne. Zato se trude da obaveze ispune na vreme. Ukoliko je kućni budžet premali za sve što mora da se plati, balansira se. Tako se jednog meseca izmire obaveze za kredit, a odloži se plaćanje komunalija, a sledećeg se redosled menja. Posebno o redovnom izmirivanju rata vode računa oni koji otplaćuju stambene kredite, da ne bi zbog docnje završili na ulici. To se kod nas lako dešava", navodi Gavrilović.
 
Odgovor na to pitanje i nije teško dati. Podaci Kreditnog biroa Srbije i Udruženja banka jasno govore da su to preduzetnici u aranžmanima finansijskog lizinga. Učešđe docnje u ostatku duga po ugovorima preduzetnika u lizingu je 2,1 odsto. To su podaci za prošli mesec. Ukupna docnja kod lizinga svih kategorija, odnosno građana, preduzeća i preduzetnika je 6,8 odsto.
 
Nije čudo što su preduzetnici u tom pogledu najažurniji. Oni na lizing mahom uzimaju opremu, a u tom aranžmanu, za razliku od kredita, postupak oduzimanja je kod kašnjenja veoma jednostvan. A kad nema opreme, nema ni posla ni plata...
 
Gavrilović napominje da je smanjenju docnje doprinelo i to što su banke postale obazrivije kod odobravanja kredita, finansijska sposobnost svakoga ponaosob se dobro meri. Ažurnijoj naplati doprinosi i to što je dosta novih kredita koji su odobreni ove godine. Klijenti obično u docnju ne padaju tokom prve dve godine otplate, posebno kod stambenih pozajmica. Problemi obično nastaju tek kasnije. Na kraju, za ažurnije ispunjavanje obaveze zaslužni su i sami građani: sve je manje onih koji su spremni da se zaduže maksimalno koliko mogu, a sve više klijenata banaka uzima onoliko novca koliko im je potrebno.
 
Svemu su doprinela i dešavanja na bankarskom tržištu u svetu i kod nas, piše Dnevnik. Već nekoliko godina beleži se pad kamata. Zato mnogi kalkulišu, čekaju i ne žure da se zaduže koliko bi mogli.
  • @Limanac

    11.09.2019 18:47
    Ali to je super ideja
    Ne mora da bude veća cena, ali država može da stimuliše narod da otkupljuje stvari od dužnika po tržišnoj vrednosti, kroz razne neke stimulanse kako to već osmišljavaju oni koji se bave crm-om.
    Npr, da oni koji kupuju iz baze dužničke robe po tržišnoj vrednosti (ovo je ključno !), dobiju razne neke olakšice, vaučere, ulaznice, nagrade, akcije.
    Što se interesa banke tiče , može ona sa sačeka par meseci da se to proda. Sve je ona to uračunala u svoje namete, i sada čeka da se proda.
    Stav naroda da ne treba otkupljivati stan od zaduženih već da treba da mu pada cena je pogrešan. Baš treba kupiti id zaduženih jer je njima hitno - ali po tržišnoj vrednosti, a olakšice dobiti na drugoj strani.
    Državi je u interesu da se građani u najtežim okolnostima osećaju bar malo zbrinuto i podržan a oni koji su dali popuste za takve kupce bi sebi napravili reklamu.
    Ako mogu da sponzorišu svašta mogu i ovo.
    Većina ljudi koja dođe do prisilne naplate je prethodbo već doživela neku tragediju ilu krah ili još češće više njih.
    I treba zabraniti velike kredite koje ljude dovodi u rizik i bsnkarska zelenašenja putem ekonomskih malverzacija kursevima itd
  • Neko iz mase

    11.09.2019 09:49
    Stručnost pre svega
    Koliko su veliki stručnjaci iz Efektive svedoči i to što uporno javne izvršitelje zovu “sudski izvršitelji” što je termin koji ne postoji u zakonu o izvršenju i obezbeđenju od 2012. godine.
    To što reč “zaslužni” stavljaju pod navodnike je opet nedostatak pismenosti i pogrešna upotreba znakova interpunkcije.
  • Limanac

    11.09.2019 08:18
    "Izvršitelji treba da naplaćuju samo onoliko koliki je dug, a ako se nešto prodaje, onda da se prodaje za tržišnu cenu, ili čak malo veću, a da se kupci stimulišu da otkupljuju prvo tu robu, jer je to onda plemenito delo ako je cena fer."

    A ko je LUD da stan/auto/bilo šta plati po ceni većoj od tržišne?
    Ko će to da STIMULIŠE i zašto?
    Banci je interes samo da što pre isčupa pare koje je pozajmila i oslobodi rezervisana sredstva. Zato i spušta cenu nekretnine, da bi što pre došla do novca.

    U slučaju u Tanurdžićevoj palati je očigledno došlo do nameštene prodaje nekretnine, čim je stan onolike vrednosti otišao sa "samo" 80.000. Da je prodaja bila oglašena kako valja, sigurno bi se javilo još nekoliko učesnika na licitaciji, ne bi otišao po početnoj ceni.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija