Montipajtonovski recept za dugovečnost - optimizam

Savet Monti Pajtona da gledamo na život sa vedrije strane utiče na to koliko ćemo dugo živeti, pokazuje američka studija.
Monty Python in The Life of Brian
Getty Images
Poenta Monti Pajtona je imala smisla

Čini se da je Monti Pajton bio u pravu kada je savetovao da na život uvek gledamo sa vedrije strane - istraživanje pokazuje da optimisti žive duže.

Istraživači u Sjedinjenim Američkim Državama zaključili su da su optimističniji ljudi „dugovečniji" - žive 85 i više godina.

Oni navode da je optimistima lakše da kontrolišu emocije i tako se zaštite od stresa.

Pesimistima bi moglo da bude korisno da zamišljaju budućnost u kojoj je sve dobro.

U studiji su učestvovale dve grupe ljudi već regrutovanih za različite studije - 70.000 žena uključenih u istraživanje o zdravlju medicinskih sestara i 1.500 muškaraca u studiji o zdravlju veterana.

Analiziran je nivo optimizm, kao i njihovo celokupno zdravlje. Takođe su ih pitali o vežbanju i dijetama, kao i o tome koliko su pušili i pili alkohol.

U proseku, najoptimističniji muškarci i žene imali su 11-15 odsto duži životni vek i izvesnije je da će, kada se uporede sa najmanje optimističnom grupom, živeti do 85 godine.

Iako se mnogo zna o faktorima koji izazivaju preranu smrt i oboljenja, značajno se manje zna o „pozitivnim psihosocijalnim faktorima" koji bi mogli da omoguće zdravo starenje.

Levina Li, vanredna profesorka psihijatrije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Bostonu koja je radila na studiji, rekla je: „Naši podaci govore da povećanje nivoa optimizma može dovesti do dugovečnosti i zdravog starenja.

"Dokazi iz nasumice izabranih ispitivanja sugerišu da intervencije poput zamišljanja budućnosti u kojoj je sve dobro, ili intenzivnije kognitivno-bihevioralne terapije, mogu da povećaju nivo optimizma."

Međutim, još treba da se razgovara o tome zašto optimistični ljudi žive duže, rekla je ona.

„Zdravije ponašanje i niži nivo depresije samo su delimično objasnili naša otkrića.

„Početni dokazi iz drugih studija ukazuju na to da su optimističniji ljudi skloni ciljevima i istrajni su u tome da ih ostvare, efikasniji su u rešavanju problema i mogu bolje da regulišu svoje emocije tokom stresnih situacija", dodala je.

Older couple looking happy
Getty Images

Profesor Brus Hud je šef katedre razvojne psihologije u društvu na Univerzitetu u Bristolu i vodi kurs pod nazivom „nauka o sreći".

On kaže da studija podržava postojeće dokaze o koristi koju imamo od pozitivnog razmišljanja.

On je dodao: „Mislim da bi jedan uzročno-posledični mehanizam mogao da bude da se optimisti lakše nose sa stresom, i to tako što izbegavaju glasine o negativnim životnim događajima.

„Stres utiče na imuni sistem, pa postoji mogućnost da to znači da se optimisti lakše nose sa infekcijama.

„Mnoge studije su takođe povezale stres sa kraćim telomerama, delom hromozoma koji je povezan sa starenjem ćelija i rizikom od srčanih bolesti, dijabetesa i raka."

  • Svoj

    28.08.2019 18:52
    Nije važno koliko dugo živiš - već kako živiš!
    Ili što bi rekao Nenad Brixy u Alan Fordu: "Bolje živjeti 100 godina kao milijunaš, nego 7 dana u bijedi".
  • Čiča

    27.08.2019 20:18
    Doduše, jedan od njihovih recepata je imati mnogo mlađe žene.
    Nekima i to pomaže za dugovečnost...
    Jer, moraš ulagati u zdravlje da bi duže živeo uz mlađu ženu...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC

Kurt Kobejn: Šta bi bilo da je on poživeo?

Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.