Korišćenje društvenih mreža „remeti san i trening“ tinejdžera

Proveravanje sajtova više puta dnevno smanjuje vreme posvećeno zdravim aktivnostima, pokazuje istraživanje.
Tinejdžer spava u krevetu
Getty Images
Možda proverava društvene mreže umesto da spava

Korišćenje društvenih mreža ne škodi direktno tinejdžerima - ali može da smanji vreme predviđeno za zdrave aktivnosti, poput treniranja i spavanja, pokazuje istraživanje.

Roditelji bi trebalo da zabrane deci korišćenje telefona nakon 22:00 i da ih podstiču da više vežbaju, tvrde britanski istraživači.

Devojčice su posebno ranjive kada je u pitanju sajber-zlostavljanje, koje može imati posledice po psihičko zdravlje.

Ali kako bi se otkrilo ono što šteti dečacima, potrebna su dodatna istraživanja.

Instagram društvena mreža broj jedan među decom

Da li su milenijalci stvarno narcisi

U Britaniji, devet od deset tinejdžera koristi društvene mreže i postoji povećana zabrinutost kako se to odražava na njihovo mentalno i fizičko zdravlje.

Do sada, istraživanja su pružala kontradiktorne dokaze, zbog nedostatka dugoročnih podataka.

Majke i dete na kompjuteru
Getty Images

U istraživanju pod nazivom Zdravlje dece i adolescenata, grupa od 12.000 britanskih tinejdžera, starosti od 13 do 16 godina, odgovarala je na pitanja istraživača.

Šta je istraživanje pokazalo?

Dečaci i devojčice koji proveravaju društvene mreže više od tri puta dnevno slabijeg su mentalnog zdravlja i doživljavaju jači psihički stres.

Malo starije devojčice su češće izjavile da su nesrećne i anksiozne - ali ne i dečaci.

Istraživači navode da postoji čvrsta veza između upotrebe društvenih mreža i mentalnog i fizičkog zdravlja.

Ali negativni efekti se kod devojčica pripisuju nedostatku sna, sajber-zlostavljanju i, u manjem broju slučajeva, smanjenoj fizičkoj aktivnosti.

Ovi faktori utiču i na zdavlje dečaka - ali u dosta manjoj meri.

Da li roditelji treba da brinu?

Vođa istraživanja, Rasel Viner, profesor na predmetu Zdravlje adolescenata na UCL Grejt Ormond Strit Institutu za zdravlje dece, kaže: „Roditelji nemaju jasnu predstavu o tome koliko vremena njihova deca provode na društvenim mrežama svakog dana."

„Ali trebalo bi da brinu o tome koliko deca vežbaju, jer provođenje vremena na društvenim mrežama utiče na ostale aktivnosti."

Društvene mreže mogu da imaju pozitivan efekat i „centralnu ulogu u životima naše dece", dodao je.

Dečaci i devojčice igraju fudbal
Getty Images
Naterajte ih da vežbaju napolju, umesto što brinete o o upotrebi društvenih mreža, kažu istraživači.

Doktorka Daša Nikols sa Imperijal koledža u Londonu, koja je takođe uključena u istraživanje, kaže „Ne radi se samo o upotrebi društvenih mreža kao takvoj, već o slučajevima kada one zamene kontakt sa stvarnim svetom."

„Mora da postoji ravnoteža."

Da li se razlikuje kod dečaka?

Istraživači navode da postoji razlika u tome kako društvene mreže koriste dečaci, a kako devojčice, ali da razlozi za to nisu sasvim jasni.

I potrebno je još istraživanja kako bi se otkrilo šta izaziva psihički stres kod dečaka tokom upotrebe društvenih mreža.

Kakva je situacija u Srbiji?

Iako u proseku provode četiri sata dnevno na internetu, većinu dece školskog uzrasta nećete pronaći na Fejsbuku.

Instagram i Snepčet beleže dvocifreni rast među mlađom populacijom, potvrdila su istraživanja onlajn tržišta iz 2017. godine.

Kada se o odnosu dece i tehnologije izveštava u srpskim medijima, najčešće se koristi senzacionalistički pristup. O deci se piše kao žrtvama eksploatacije, siledžijstva, dečije pornografije i lažnog predstavljanja na internetu.

Zbog širenja moralne panike, mediji su propustili da obrazuju generacije roditelja o mogućnostima, ali i opasnostima tehnologije, izjavio je za BBC Đorđe Krivokapić, stručnjak za bezbednost podataka na internetu.

Deca imaju pravo na privatnost, iako je to pravo ograničeno nekim drugim pravima i interesima deteta. Kada se ispolje rizici za razvoj deteta, roditelj, učitelji i socijalni radnici imaju pravo da naruše privatnost svog deteta, kaže Krivokapić.

A kada je reč o sajber-zlostavljanju?

Doktorka Nikols kaže da bi roditelji trebalo da obrate pažnju na to kako njihova deca koriste društvene mreže i da ne pristupaju štetnom sadržaju, naročito noću.

„Sajber-zlostavljanj je ozbiljno - moramo stalno da obraćamo pažnju na to", dodala je.

„U sajber-zlostavljanju, čak ni vaš krevet nije bezbedno mesto. A ako vam je telefon u drugoj sobi, onda ne mogu da vas maltretiraju u krevetu."

Doktor Luis Teodosiju, sa Kraljevskog koledža za psihijatriju za decu i adolescente kaže: „Potrebna su dodatna istraživanja kako bi shvatili kako da zaštitimo decu i mlade od negativnih uticaja društvenih mreža, kao i digitalne tehnologije generalno."

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC

Kurt Kobejn: Šta bi bilo da je on poživeo?

Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.