Grenland bogat retkim metalima
Ideja američkog predsednika Donalda Trampa o kupovini Grenlanda možda je puka fantazija, ali Amerika je već bacila oko na resurse tog ostrva, posebno na bogata nalazišta retkih metala Zemljine kore, piše Fajnenšel tajms.
Vašington je nedavno s Grelandom potpisao memorandum o saradnji na vađenju tehnoloških metala, tragajući za alternativnim izvorima nakon što je Kina naznačila da bi mogla ograničiti dvoj izvoz u SAD, piše londonski list.
Nalazišta retkih oksida Zemljine kore na Grenlandu procenjuju se na 38,5 miliona tona. U ostatku sveta je 120 miliona tona tih sirovina.
Grenlandska nalazišta uključuju neodimij, praseodimij, disprozij, terbij, uran i nusproizvode cinka.
Neodimij, terbij i disprozij koriste se kao magneti u motorima električnih vozila. Baterije hibridnih automobila sadrže antam koji upotrebljava i američka vojska u uređajima za noćno posmatranje.
Gadolinij se može naći u uređajima za magnetsku rezonancu.
Kina dominira u globalnoj proizvodnji grupa od 17 tehnoloških metala koje je teško komercijalizovati, a ključni su za tehnološku industriju, uključujući električna vozila, vetroturbine i vojnu tehnologiju. Kineski udeo je u globalnoj proizvodnji 70 odsto, a u preradi je još i veći, ističe Fajneneš tajms.