Nemac koji govori 290 jezika 1Foto: Matea Milošević/Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković"

Doktor Harold Šids sedeo je u svojoj biblioteci koja ima 14.000 svezaka. Taj sedi profesor govori 290 jezika i može se reći da je on genije pamćenja.

Ovako tekst o nemačkom poligloti počinje novinar lista Pravda u broju koji je izašao na današnji dan pre 80 godina.

Šidsov deda bio je istraživač, a govorio je 12 jezika, kao i njegov otac.

Šids kaže da je još kao dečak shvatio da ga jezici interesuju.Nemac koji govori 290 jezika 2

„Pre nego što sam pošao u gimnaziju znao sam jednu italijansku pesmicu i početak Odiseje na grčkom. Tada sam počeo da učim grčki, francuski, latinski i engleski jezik. Uvek sam želeo da naučim što više jezika, i ta ljubav nije se smanjila ni kada sam na univerzitetu izučavao filozofiju i matematiku“, kaže Šids.

Profesor Šids ima i nekoliko knjiga među kojima je i jedan dokument u kojem je registrovano 290 stranih jezika.

Godine 1909. se penzionisao i nastavio da izučava jezike Južne Amerike i istočne Azije, prenosi Pravda.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Vreme 18. avgusta 1939. godine piše o zatvaranju poljske granice i progonu nemačkih manjina u Poljskoj.

Strana štampa prenosi da u Poljskoj ima preko hiljadu pohapšenih Nemaca, ali i da su Poljaci pogodili Nemačkom jednom novom merom-zatvaranjem granica u Gornjoj Šleziji.

U ovoj oblasti na nemačkoj stNemac koji govori 290 jezika 3rani nalaze se rudnici uglja u kojima je bilo zaposleno oko 15.000 poljskih radnika.

Sa jedne strane još uvek stoji beskompromisno nemačko stanovište po pitanju rešenja danciškog problema, dok se na drugoj strani nalazi isto tako beskompromisno stanovište Poljske i njenih saveznika Francuske i Engleske, prenosi Vreme.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1939. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari