SNV: Na nama je da imena i prezimena žrtava izgovaramo bez straha

U izjavi sećanja SNV navodi da izražavaju žaljenje za izgubljenim kućnim pragovima i zaraslim zavičajima.

"Iako nismo dio kolektivnog pamćenja koje je uspostavila država, na nama je da imena i prezimena žrtava, kao i imena njihovih sela i gradova, izgovaramo bez straha i dostojanstveno, da ih se sjećamo slobodno", dodaju iz SNV-a.

"Na našu žalost, a vjerujemo na štetu hrvatskog društva, rat nije završio 'Olujom'. Rat nije završio ni nakon posljednjeg ubijenog starca ni nakon paljenja živih ljudi. Rat nije završio čak ni kad je posve bilo jasno da otpora više nema. Rat nije završio ni granatiranjem kolone izbjeglih ni odlaskom posljednjeg traktora. Rat nije završio ni nakon što je imovina izbjeglih završila u vlakovima i kamionima za Split i druga mjesta. Rat nije završio ni mirnom reintegracijom ni normalizacijom novih društvenih odnosa", navode u izjavi sećanja.

Naglašavaju da se rat nije završio ni ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju. "Naprotiv, bila je to prilika za njegovu obnovu", dodaju iz SNV-a.

"Rat nikada nije bio prisutniji i vijest o njegovu kraju sporo putuje. Još uvijek nije stigla do hrvatskih sudova ni do saborskih zastupnika, nije stigla do hrvatskih škola i nije stigla do svih onih koji ne znaju što bi sa sobom u miru", ističe se u izjavi sećanja.

Ukazuju da rat nije gotov i da to najbolje znaju deca srpske nacionalnosti koja u svojim školama moraju trpeti stigmu zločinaca i osećati krivicu za njegove razorne posledice.

"Vijest o kraju rata nije stigla ni do mjesta proslave njegova kraja. Čini se da je kraj rata mnogo manje bitan od rata samog, pa za mir i kulturu mira, bilo u političkim govorima i medijima bilo u svijesti ljudi i društva, nema mnogo mjesta. U takvim se okolnostima zaboravlja ne samo na Srbe, pobijene i protjerane u 'Oluji' i 'Bljesku', zlostavljane i odvođene tokom rata, nego se zaboravlja i na hrvatske civile, nastradale ili ubijene u tom ratu", kaže se u izjvai Srpskog narodnog vijeća.

Njihovo stradanje postaje jednako nevidljivo i jednako nestvarno u društvu u kojem rat i ratni mitovi postaju vrednosti same po sebi i za sebe, a nacionalna i verska pripadnost životna postignuća, navodi se u izjavi.

"Mi ne zaboravljamo nikoga i ničije stradanje"

Poručuju da se Srpsko narodno vijeće borilo i da će se boriti za sećanje u kojem će biti mesta za sve one koji su stradali ili koji danas trpe nepravdu zbog nacionalne i verske pripadnosti.

"Borit će se za sve one čiji su životne okolnosti i životni smisao trajno i drastično promijenjeni mobilizacijom, progonstvom i izbjeglištvom. Mi ne zaboravljamo nikoga i ničije stradanje, bilo s hrvatske bilo sa srpske strane, sa ženske ili muške, staračke ili dječje, s vojničke ili civilne strane. Mi se sjećamo svih onih kojih više nema, svih njihovih krajeva", kaže se u izjavi.

"I mi koji ostajemo iza njih, kao i oni koji će doći nakon nas, ako ništa ne promijenimo u političkom sjećanju, bit ćemo dio poraza, dio historijskog sloma ideje o društvu pravednosti, jednakosti, solidarnosti i mira unutar granica i na njima", dodaju iz Srpskog narodnog vijeća.

Upravo zato, kako kažu, i ovom izjavom sećanja Srpsko narodno vijeće preuzima svoju istorijsku odgovornost.

"To je najmanje što možemo učiniti kao pripadnici ovog društva i kao građani koji traže život u miru i jednakosti. To ne činimo u svoja četiri zida, već na mjestima zločina, mjestima koja se zaobilaze i zločina koji se prešućuju, a nerijetko i slave. I koliko god svi imali pravo na svoju istinu, nitko nema pravo na svoje činjenice, a one govore jasno da nije bilo ni jedne strane koja nija kršila pravila međunarodnog ratnog prava", ukazuju u izjavi sećanja.

Ističu da činjenice govore da je tokom rata nekadašnje društveno vlasništvo raskomadano i da negativne posledice tranzicije danas najbolje osećaju njeni gubitnici.

"Činjenice govore da presuda za ratne zločine nad nehrvatskim stanovništvom gotovo da i nema. Činjenice govore da je povratak izbjeglih opstruiran. One će govoriti i nakon što nas ne bude bilo", navodi se u izjavi sećanja.

Naglašavaju da ćemo jednom morati kao društvo da se pogledamo u ogledalo koliko god se bojali vlastitog odraza.

"Što prije, to bolje, zbog slobode i jednakosti svakog čovjeka u ovom društvu. Nužnost tog postupka ogleda se i u tome što je nasilje u društvu posijano odavno i što ga je lako iščitati u školama, za političkim govornicama, u medijima ili pak na cesti. Povijest će se ponoviti svima onima koji između slavljenja rata i gotovo potpunog odsustva solidarnosti i empatije ne vide povezanost", zaključuje se u izjavi sećanja SNV-a.