Vremeplov (29. jul 2019)

Nacionalni praznik Norveške.

1805. - Rođen Aleksis de Tokvil, francuski istoričar i politički teoretičar
(Pariz, 29. 07. 1805 - Kan, 16. 04. 1859)

1856. - Umro Robert Aleksandar Šuman, nemački kompozitor
(Cvikau, 08. 06. 1810 -Endenih, 29. 07. 1856)

1864. - Osnovano Srpsko učeno društvo
Srpsko učeno društvo nastalo je posle raspuštanja Društva srpske slovesnosti. Prema "Ustrojstvu" cilj Društva bio je "zanimati se naukama i veštinama, ukoliko se ona ponajviše tiču srbstva". S takvim ciljem osnovana su i četiri odbora: Odbor za moralne, jezikoslovne i literarne nauke, za prirodoslovne i matematičke, za istorijske i državne nauke i za veštine. Na samom početku imalo je 24 redovna, 64 dopisna i 44 počasna člana, koji doduše nisu imali pravo glasa, ali su aktivno učestvovali u radu. Godine 1880, Društvo počinju da potresaju međusobni sukobi i sporovi, kao i sukobi sa tadašnjom vladom. Duge i burne diskusije naročito su se vodile o tome šta Društvo treba da predstavlja, samo naučnu ustanovu ili i društvenu organizaciju. Završene su 9. juna 1886. godine, gašenjem ove institucije, na čijim temeljima je kasnije osnovana Srpska akademija nauka i umetnosti.

1877. - Umro Jovan Gavrilović, istoričar, akademik
(Vukovar, 03. 11. 1796 - Beograd, 29. 07. 1877)

1880. - Rođen Varnava (Rosić), patrijarh Srpske pravoslavne crkve 
(Pljevlja, 29. 07. 1880 - Beograd, 23. 07. 1937)

1883. - Rođen Benito Musolini, italijanski političar i državnik, fašistički 
diktator
(Predapio, 29. 07. 1883 - Đulino di Mecegra, 28. 04. 1945)

1885. - Rođena Teda Bara (Teodosija Gudman), američka filmska glumica, zvezda 
nemog filma, seks-simbol filmske industrije
(Ejvondejl, 29. 07. 1885 - Los Anđeles, 07. 04. 1955)

1890. - Umro Vinsent van Gog, holandski slikar
(Zindert, 30. 03. 1853 - Over-sir-Oaz, 29. 07. 1890)

1899. - U Hagu održana prva međunarodna mirovna konferencija na kojoj je 
potpisana Konvencija o zabrani proizvodnje i prometa dum-dum metaka

1902. - Umro Ljubomir Nedić, književni kritičar
(Beograd, 24. 04. 1858 - Beograd, 29. 07. 1902)

1905. - Rođen Dag Hamaršeld, švedski diplomata, generalni sekretar 
Organizacije ujedinjenih nacija, akademik, nobelovac
(Jenčeping, 29. 07. 1905 - Kongo, 17. 09. 1961)

1914. - Beograd bombardovan u Prvom svetskom ratu

1925. - Rođen Mikis Teodorakis, grčki kompozitor i borac za mir
(Hios, 29. 07. 1925)

1929. - Rođen Žan Bodrijar, francuski filozof i teoretičar
(Rems, 29. 07. 1929 -Pariz, 06. 03. 2007)

1938. - Umrla Draga Spasić, operska pevačica i pozorišna glumica
(Valjevo, 11. 02. 1876 - Beograd, 29. 07. 1938)

1946. - Počela Pariska mirovna konferencija posle Drugog svetskog rata

1948. - U Londonu otvorene 1. Olimpijske igre posle Drugog svetskog rata

1950. - Pušten u saobraćaj auto-put Beograd -Zagreb

1957. - Potpisana Berlinska deklaracija o rešenju nemačkog pitanja i evropskoj
bezbednosti

1981. - Rođen Fernando Alonso, španski automobilista, vozač "Formule 1"
(Ovijedo, 29. 07. 1981)

1983. - Umro Dejvid Niven, engleski pozorišni i filmski glumac i producent, 
dobitnik "Oskar"-a
(London, 01. 03. 1910 - Šato d'Eks, 29. 07. 1983)

1983. - Umro Luis Bunjuel, španski filmski reditelj
(Kalanda, 22. 02. 1900 - Meksiko Siti, 29. 07. 1983)

1990. - Rođen Ivan Lenđer, plivač, reprezentativac, svetski i evropski šampion
(Zrenjanin, 29. 07. 1990)

1991. - Umro Branislav Lovrenski, književnik, novinar i urednik Radio 
Beograda
(Beograd, 04. 12. 1935 - Dobrota, 29. 07. 1991)

2005. - Irska republikanska armija (IRA) proglasila prestanak oružane borbe 
protiv britanskih vlasti posle stogodišnjeg sukoba

2005. - Umro Milan Mile Lojpur, muzičar, pionir rokenrola
(Veliki Bečkerek, 04. 03. 1930 - Beograd, 29. 07. 2005)

2005. - Najstariji srpski rukopis "Miroslavljevo jevanđelje" upisano u listu 
UNESCO baštine "Memorija sveta"

2006. - Umro Branko Mihajlović, novinar, jedan od osnivača "Politike ekspres", 
urednik TANJUG-a
(Beograd, 1934 - Beograd, 29. 07. 2006)

2008. - Umro Mate Parlov, bokser, svetski i olimpijski šampion
(Imotski, 16. 11. 1948 - Pula, 29. 07. 2008)

2011. - Umro Muharem Pervić, književnik i publicista, književni i pozorišni 
kritičar, glavni urednik lista "Student", časopisa "Delo" i Kulturno-
umetničkog programa Televizije Beograd
(Ključ, 11. 04. 1934 - Beograd, 29. 07. 2011)

2011. - Umro Savo Škundrić, predsednik Socijalističkog saveza radnog naroda 
Beograda i Narodne tehnike Beograda, jedan od osnivača Socijalističke 
partije Srbije
(Pribudić, 06. 04. 1941 - Beograd, 29. 07. 2011)

2012. - Umro Đorđe Veber, advokat, predsednik Advokatske komore Vojvodine i 
Saveza advokatskih komora Jugoslavije
(Novi Sad, 05. 01. 1940 - Novi Sad, 29. 07. 2012)

2013. - Umrla dr Jasna Janićijević, sociolog, profesor Filološkog fakulteta
u Beogradu 
(Beograd, 1943 - Beograd, 29. 07. 2013)

2016. - Umro Mihailo Zaverla, filmski glumac, novinar i producent Radio 
Beograda
(Beograd, 10. 10. 1973 - Beograd, 29. 07. 2016)

2016. - Umro Ana Marija Jakobini, italijanska novinarka Televizije RAI
(Rim, 27. 02. 1958 - Krakov, 29. 07. 2016)

2016. - Umro Nikola Kolja Milunović, akademski vajar
(Beograd, 04. 10. 1935 - Beograd, 29. 07. 2016)

2017. - Umrla Sonja Petrović, novinar "Naše reči" i Televizije Leskovac,
glavni urednik "Nove Naše reči", saradnik Regionalne informativne 
agencije JUG pres
( - Leskovac, 29. 07. 2017)

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
13° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво