Dostupni linkovi

Kako doći do neisplaćenih alimentacija?


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija

Pored sudskih odluka po kojima je jedan od roditelja, koji nema starateljstvo nad djetetom, dužan plaćati njegovo izdržavanje ili alimentaciju, u Bosni i Hercegovini je sve veći broj onih koji izbjegavaju tu obavezu. Zbog problema u vezi sa naplatom alimentacije i nepoštivanjem sudskih presuda, samohrani roditelji često žive na rubu egzistencije i jedna su od najugroženijih socijalnih kategorija u BiH.

Adisa Suljić samohrana je majka dva maloljetna dječaka od devet i sedam godina iz Bosanske Krupe. I pored sudskog rješenja o obaveznom plaćanju alimentacije u iznosi od 150 eura, Adisin bivši suprug za sedam godina to nikada nije uradio.

Nakon njegovog odlaska u Njemačku, izgubila je svaku nadu da će alimentacija bilo kada biti uplaćena.

"On nikada za sve ove godine ništa nije platio. Ono što je strašno je što on ima prava da dođe u BiH iz Njemačke, da normalno pređe granicu i da ne snosi nikakve sankcije. Ja imam rješenje suda i nije mi jasno zašto mu bar pasoš na granici ne oduzmu, kako je moguće da ne postoji baš nikakav način da bude primoran da plati alimentaciju za svoju djecu", priča Adisa Suljić.

Prema istraživanju koje je zajedno sa Helsinškim komitetom provelo Udruženje samohranih roditelja "Ponos" iz Banja Luke, čak 70 posto roditelja ne plaća alimentaciju. Oko 20 posto njih je plaća povremeno, dok samo sedam posto roditelja alimentaciju plaća redovno.

​Zakonska zastupnica Udruženja Dijana Miljatović kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je neplaćanje alimentacije u BiH kazneno djelo, koje je, u stvari, vrlo lako izbjeći.

"Kod nas u BiH je najveći problem što ne postoji svijest o tome da alimentacija mora da se plaća, pa samim tim ne postoji ni svijest u institucijama. Ako imamo Zakon, a imamo ga, i ako bilo ko krši taj zakon, onda mora da postoje neke sankcije. Međutim, to se jednostavno u našoj zemlji toleriše. Iskreno, meni nikada neće biti jasno zašto ne postoji svijest da je dijete ljudsko biće koje ima potrebe da jede, da raste, da ide u školu i u krajnjem slučaju da ima drugog roditelja koji je prisutan", kaže Miljatović.

Prema sudskoj praksi iznos alimentacije određuje se na osnovu visine primanja roditelja. Najčešće se ona kreću između 150 i 200 eura.

Jedna od najpopularnijih metoda kojom se izbjegava plaćanje alimentacije jeste "rad na crno", objašnjava advokat Omar Mehmedbašić, koji je u posljednjih sedam godina, pred nadležnim sudovima u Sarajevu, Zenici i Mostaru podnio više od 20 krivičnih prijava zbog neplaćanja alimentacije.

"Svi znamo da u BiH imamo jako razvijenu sivu ekonomiju i onda se dešava da taj roditelj koji treba da plaća alimentaciju radi, ima dobra primanja, međutim ako nije prijavljen i ako "radi na crno", onda mi nemamo mogućnost da naplatimo njegove prihode. Ono što hoću da kažem je da mi imamo dobar Zakon koji reguliše ovu oblast, ali je nažalost u našem društvu neprimjenjiv, jer je prepisan iz država koje funkcionišu i gdje su ljudi uglavnom stalno zaposleni. Iskreno, ja ne vidim da postoji rješenje za ovaj problem u našim društvima", dodaje Mehmedbašić.

Izbačeni iz zakona
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:07:40 0:00

Dugogodišnju borbu za naplatu alimentacije vodi i Sarajka koja potraživanja alimentacije traži od Velike Britanije, čiji je državljanin njen bivši muž. I pored 16 godina borbe na sudovima, za sada od alimentacije nije dobila niti jedan euro, ali, kako kaže, nastavlja borbu za svog sina.

"Moj sin je danas punoljetan, vrlo je svjestan šta se svih ovih godina dešava i nas dvoje nikada nećemo odustati. I pored Konvencije o međunarodnom ostvarivanju prava na izdržavanje djeteta iz 1956. godine, Velika Britanija do sada nije donijela niti jednu presudu u moju korist. Trenutno se predmet nalazi na porodičnom sudu u toj državi i više od dvije godine nemam nikakav dogovor. Problem je što Britanija ne priznaje presude sudova drugih zemalja, tako da borba mog sina i mene i dalje traje", naglašava sagovornica RSE koja od svog bivšeg supruga, na ime alimentacije, potražuje sada već više od 20.000 eura.

Pravnica i predsjednica Udruženja samohranih roditelja iz Sarajeva "Jedan manje" – One less" Muamera Činjarević smatra da je jedino rješenje problema naplate alimentacije u BiH, promjena Porodičnog zakona u BiH, prema kojem bi svakoj osobi koja ne izvršava obavezu plaćanja alimentacije bilo uskraćeno izdavanje bilo kog ličnog dokumenta.

"Jedino rješenje je da svakom roditelju koji ne plaća alimentaciju treba onemogućiti prelazak granice tako što će im se onemogućiti izdavanje putne isprave, odnosno pasoša, ili bilo kog drugog dokumenta: zdravstvene knjižice, vozačke dozvole, lične karte. Jednostavno, društvo mora da ima mehanizam da natjera te ljude da shvate da su roditelji jednog živog bića i da moraju da vode računa o svom djetetu", kaže Činjarević.

Porodičnim zakonima na nivou entiteta koji uređuju ovu oblast određeno je da dijete nakon razvoda roditelja mora nastaviti živjeti istim standardom kao dok su roditelji bili zajedno.

Takođe, neplaćanje alimentacije je u BiH krivično djelo. Zaprijećena kazna je od mjesec do tri godine zatvora. U posljednjih 25 godina u zemlji u kojoj manje od deset posto stanovništva plaća alimentaciju, nikom nije izrečena zatvorska kazna.

Početkom ovog mjeseca poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Damir Arnaut, uputio je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o putnim ispravama BiH. Tim izmjenama predviđa se da osobe koje nisu izmirile alimentaciju ne mogu izvaditi bh pasoš, odnosno da se takvim osobama već izdati pasoš može oduzeti.

Predstavnici udruženja koja okupljaju samohrane roditelje ovu inicijativu ocjenjuju kao predizborni i tek politički potez jer, kako kažu, oni godinama traže slična rješenja za koja političari u BiH nikada do sada nisu imali sluha.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG