ISTRAŽUJEMO Ovo su 4 ključne ekonomske odluke koje vlada treba da donese uskoro, a među njima je i POVEĆANJE PLATA
Oktobar bi mogao da bude prekretnica i za radnike i za poslodavce u Srbiji jer će nekoliko ključnih tema za privredu tada biti na stolu u Nemanjinoj 11.
Za dva do tri meseca biće poznati iznosi novog povećanja plata u javnom sektoru koje bi trebalo da počne da se primenjuje početkom naredne godine, ali i novi minimalac koji u Srbiji prima 350.000 ljudi. Za septembar je najavljeno i obelodanjivanje načina na koji će Vlada smanjiti poreze na zarade a potom i iznos smanjenja. Sve to, najavljeno je u prethodnih nekoliko meseci, a informacije su najčešće dolazile iz resornog Ministarstva finansija.
"Minimalna cena rada biće znatno povećana u septembru, a krajem godine biće povećane i plate u javnom sektoru i penzije. U toku prošle godine smo povećali minimalnu cenu rada sa 143 dinara na 155 dinara po satu, čime je prvi put pređena cifra od 27.000 dinara mesečno. Sa tim ćemo nastaviti i dalje. Naredno povećanje će biti u septembru i to radimo zajedno sa privredom i sindikatima", najavio je nedavno ministar finansija Siniša Mali.
Sindikati su spremili su računicu s kojom će uskoro izaći pred pregovaračke strane. Prva opcija je da minimalna zarada koja danas iznosi oko 27.000 dinara bude povećana na nešto iznad 32.000 dinara. Druga opcija je povećanje minimalca na nivo između 31.000 i 32.000 dinara, odnosno na nešto oko 31.500 dinara. Rezervne opcije su minimalac koji je nešto manji od 30.000 dinara.
Smanjenje poreza na zarade
"Jedan od najvećih ciljeva na početku nam je bio da stvorimo povoljno okruženje za privredu, koja će moći dobro i efikasno da posluje i da bude konkurentna na tržištu... Zato smo započeli sa smanjivanjem opterećenja na zarade, sa čime ćemo nastaviti i ove godine", rekao je Mali.
Država, inače, može da smanji poreze na zarade na tri načina. Prva mogućnost je smanjenje doprinosa na teret zaposlenog, druga smanjenje doprinosa na teret poslodavca, a treća opcija je povećanje neoporezivog dela zarade.
"Trenutno razmatramo sve moguće aspekte. Rade se projekcije, pravimo računice i kalkulišemo koliko je moguće smanjenje. Prostora ima, ali računamo koliko je u budžetu moguće osloboditi novca", kaže naš izvor.
Po sadašnjim nametima na rad Srbija se sa 62 odsto na prosečnu neto zaradu nalazi ispod proseka zemalja centralne i istočne Evrope od 68 odsto. Na svakih sto dinara neto zarade radnika, poslodavci u našoj zemlji danas državi za doprinose i poreze praktično plaćaju 62 dinara. Njihovi konkurenti iz Hrvatske opterećeni su isto sa 62 odsto, u Makedoniji je porez na zaradu istovremeno od 35 do 37 odsto, u Mađarskoj 42, Bugarskoj 20, BiH od 20 do 25 odsto.
Plate i penzije
Veće zarade u javnom sektoru najavljivane su nekoliko puta. O procentima povećanja se najkonkretnije pričalo za sektor zdravstva. Predsednik Aleksandar Vučić nedavno je najavio povećanje plata lekara i medicinskih sestara za najmanje za 10 odsto. Više puta je isticana potreba značajnijeg povećanja zarada i u prosveti.
U oktobru, nakon što u Srbiju dođe delegacija MMF, trebalo bi da bude poznat i iznos povećanja penzija koji će Vlada početi da primenjuje krajem ove godine ili početkom naredne godine. Penzije u Srbiji, od sledeće godine, najverovatnije rasti po "švajcarskom modelu". To bi praktično značio da će penzije ukupno 1,7 miliona penzionera u Srbiji rasti po modelu koji podrazumeva usklađivanje sa 50 odsto inflacije i 50 odsto rasta prosečne zarade. To bi značilo povećanje od pet odsto što bi značilo da će prosečna penzija od 27.000 dinara biti veća za 1.350 dinara.