Osam mjeseci je prošlo od opštih izbora u Bosni i Hercegovini, a vlast nije formirana. Predstavnički dom Parlamenta BiH, osim konstituirajuće sjednice 6. decembra prošle godine, nije zasjedao.
Bezuspješan je bio pokušaj da se još u aprilu raspravlja o migrantskoj krizi u BiH u Predstavničkom doma Parlamenta BiH. Sjednica je prekinuta, jer nije bilo kvoruma, a poslanici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i stranka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS-a) nisu se tada ni pojavili na sjednici. Obrazloženje je bilo, uz naravno međusobna optužbe za opstrukcije, da nije formirano Vijeće ministara BiH.
"Prije svega nisu stečeni politički uslovi za održavanje sjednice. Mi smatramo da Parlament i Predstavnički dom i Dom naroda nemaju šta da rade s obzirom na činjenicu da nije definisana struktura vlasti i opozicije. Da upravo oni koji danas sjede u Savjetu ministara nemaju legitimitet da sjede, s obzirom na činjenicu, a ja govorim iz kvote koja dolazi iz Republike Srpske, nisu izabrani da obavljau tu vrstu funkcija", rekao je Staša Košarac iz SNSD-a novinarima 11. aprila, nakon što je prekinuta hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamenta BiH.
Tako su goruća pitanja u bosanskohercegovačkom društvu ostala na čekanju.
Tačno dva mjeseca poslije, poslanici osam političkih stranaka: Socijaldemokratske partije (SDP), Partije demokratskog progresa (PDP), Srpske demokratske stranke (SDS), Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA), Saveza za bolju budućnost (SBB), Naše stranke (NS), Nezavisnog bloka (NB) i Pokreta demokratske akcije (PDA) zatražili su hitnu sjednicu državnog Parlamenta, ponovo o migrantskoj krizi, ali i nakon afere 'potkivanje' o stanju u pravosuđu.
U zahtjevu upućenom predsjedavajućoj Predstavničkog doma Borjani Krišto za sazivanje hitne sjednice, poslanici su naveli da se sjednica mora održati.
"Nikakva blokada rada Parlamentarne skupštine BiH, bez obzira na razlog, ne smije biti prepreka da se ne sazove hitna sjednica na kojoj će biti jasno da ni među političarima, jednako kao ni među nosiocima pravosudnih funkcija, nisu svi isti", navedeno je u zahtjevu.
Saša Magazinović, poslanik SDP-a, jedan je od potpisnika zahtjeva za hitnu sjednicu Parlamenta BiH, koja bi trebala, prema Poslovniku biti zakazana unutar tri dana.
"Ja sam stvarno mišljenja da ne trebamo čekati mrtve glave da padnu da bi se institucije vlasti probudile iz letargije. Ovo se ne dešava nikom drugom, ovo se dešava u Bosni i Hercegovini. Obje ove teme su izuzetno važne i smatram da je Parlament mjesto gdje se o njima treba razgovarati i donijeti obavezujuće zaključke za institucije države Bosne i Hercegovine. A to što neko blokira rad Parlamenta i iz kojih razloga to zaista ne smije biti prepreka da se ova pitanja tretiraju", rekao je Magazinović za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Od 6. decembra prošle godine kada je konstituisan, Predstavnički dom nije ni zasjedao. Na čekanju je 25 zakona i 35 međunarodnih sporazuma, više od stotinu raznih dokumenata, kao što su informacije, odluke, rezolucije, deklaracije…
Ana Lučić iz nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa (CCI) u izjavi za RSE kaže da je Parlamentarna Skupština BiH kolateralna šteta međustranačkog nadmudrivanja budućih koalicijskih partnera u vezi sa formiranjem izvršne vlasti, na državnom, ali i na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.
"Parlamentarna skupština, iako je konstituisana, što znači da bi ona mogla nesmetano da radi, da ne bi trebalo da ove okolnosti utiču na održavanje sjednica, ona praktično ne radi ništa. Možemo reći da je ovo pojava, koja nije samo svojstvena Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovini, već gotovo svim institucijama na svim nivoima u državi. A to je izmještanje moći iz institucija sistema, koje su sa demokratskim izbornim legitimitetom, u stranačke centrale ili još gore čak u ruke pojedinaca", smatra Ana Lučić iz CCI-a.
Parlamentarci se nisu sastali niti jednom, ali su zato uredno primali i plate i naknade, koje su najviše u regionu.
"Parlamentarci su već više od milion maraka potrošili za svoja primanja i nadležnosti, a da zapravo nisu imali nijednu efektivnu sjednicu u 2019. godini za koju možemo kazati da je polučila bilo kakve rezultate", kaže za RSE novinar Almir Terzić.
Svaki od tri koaliciona partnera - SNSD, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ BiH) i Stranka demokratske akcije (SDA) - imaju svoje razloge zbog kojih drže pregovaračke pozicije zakovane. Koplja se lome u vezi sa pitanjima poput NATO puta Bosne i Hercegovine, ali i u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH.
"Ovo je jasan pokazatelj da predstavnici izabrani na izborima 2018. godine apsolutne ne žele da preuzmu odgovornost koju su im dali građani BiH na tim izborima. Kako će situacija biti u toku ove godine najbolji je pokazatelj da ćemo sasvim sigurno imati cijelu godinu privremeno finansiranje, da nećemo imati mogućnost održavanja ni sjednica Parlamentarne skupštine BiH, i onda imate apsurd gdje se u institucijama BiH već spremaju za kolektivne godišnje odmore, a da zapravo nisu uradili ništa u 2019. godini, da u Bosni i Hercegovini krene bar kada je u pitanju usvajanje zakona, bitnih za funkcionisanja institucija BiH", navodi svoju pesimističnu prognozu novinar Almir Terzić.
Facebook Forum