Dostupni linkovi

Da li je crnogorska Strategija odbrane antiruska i antisrpska?


Zastava NATO i Crne Gore
Zastava NATO i Crne Gore

Rasprava o crnogorskoj Strategiji odbrane podigla je tenzije u crnogorskom parlamentu nakon što su je predstavnici opozicionog Demokratskog fronta (DF) označili kao platformu NATO uperenu protiv Rusije i Srbije.

Iz crnogorske vlasti kažu, međutim, da je taj dokument proizvod potrebe da se pitanja nacionalne bezbjednosti i odbrane usklade sa novim okolnostima, odnosno činjenicom da je Crna Gora od 2017. dio najmoćnijeg vojnog saveza u svijetu.

Dugogodišnji crnogorski diplomata i aktuelni profesor na bostonskom Univerzitetu Vesko Garčević kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da DF, vraćanjem na priču o NATO, pokušava da ojača svoje političke pozicije unutar srpskog glasačkog tijela u Crnoj Gori i to je razlog zašto sada ovom temom podižu političke tenzije.

"Opozicija sada ima političku potrebu da tu temu eksploatiše čak i mnogo više i snažnije nego što je to bio slučaj kada je Crna Gora ulazila u NATO jer su tada smatrali da je to svršen čin i da se tu više ništa ne može uraditi. Budući da jenjavaju protesti u Crnoj Gori i u regionu, sada se traži neki politički momenat kako bi se nekom temom poput ove došlo u žižu javnosti i kako bi se prikazali kao neko ko je tu da brani interese srpskog dijela Crne Gore i onog dijela koji je bio protiv NATO. Dakle, ovdje umjesto da se stišavaju tenzije sada se politički igra da se one podignu", smatra Garčević.

U Prijedlogu strategije odbrane Crne Gore se navodi da je opasnost od vojne prijetnje u Crnoj Gori značajno smanjena, kao posljedica integracije države u NATO i smanjenja vojnih efektiva u regionu.

U dijelu opozicije oličenom u DF smatraju da je taj dokument usmjeren protiv Rusije i Srbije.

"Vjerujem da bi sve ovo što je napisano u strategiji moglo da stane u svega jednu rečenicu, a to je da se njome teritorija Crne Gore pretvara u poligon NATO za dalja dejstva prema Srbiji i Rusiji. To je prava namjera i cilj ove strategije. Pored terora i progona hrišćana na Bliskom istoku ispostavlja se da je rusko pravoslavlje i srpsko svetosavlje jedan od glavnih problema tih demokratskih fundamentalista predvođenih SAD", poručio je poslanik DF-a Strahinja Bulajić.

U vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista (DPS) smatraju da su tvrdnje opozicionog DF-a besmislene i neozbiljne.

"Ne znam zašto bi baš Crna Gora bila poligon za djelovanje prema Srbiji kad se NATO nalazi na Kosovu. Vjerujem da bi mnogo lakše bilo da taj poligon koriste sa Kosova. Mogu i iz Mađarske, Rumunije... Vjerujem da takva priča može služiti za političko nadgornjavanje, ali mislim da nije ozbiljna, jer Crna Gora nikad nije i neće biti neprijatelj Srbiji", odgovorio je poslanik DPS, Predrag Sekulić.

Iz DF-a su tokom skupštinske diskusije tvrdili da je strategija uperena ne samo protiv Rusije i Srbije već i protiv Srpske pravoslavne crkve (SPC).

​Profesor Garčević smatra da su posljednji događaji u vezi sa crkvenim pitanjem u Crnoj Gori doveli do toga da se SPC od strane dijela opozicije oličenom u DF-u predstavlja kao meta Strategije odbrane.

"To je sada aktuelizovano i vjerovatno povezano sa posljednjim izjavama crnogorskih čelnika oko statusa Crnogorske pravoslavne crkve a vjerovatno i sa pozivom predsjednika Srbije predstavnicima Srba u Crnoj Gori da dođu na konsultacije. Strategija odbrane Crne Gore nema nikakve veze sa bilo kakvom platformom koja bi bila protiv Srbije ili Rusije. To je jedna hladnoratovska retorika koja više ne pije vodu", ocjenjuje profesor Garčević.

Ministar odbrane Predrag Bošković je saopštio da nova strategija predstavlja reviziju Strategije iz 2008. godine, s obzirom na to da su se u međuvremenu desile značajne promjene u geostrateškom bezbjednosnom okruženju, koje su uticale na odbrambenu politiku Crne Gore. Najznačajnija planirana promjena je, kako je kazao, promjena statusa države od aspiranta za članstvo u NATO, do punopravnog statusa u tom vojnom savezu.

"Ulaskom u NATO Crna Gora je postala dio kolektivnog sistema bezbjednosti što je moralo imati refleksiju u donošenju nove strategije. Ova strategija daje viziju osnovne odbrambene funkcije, zaštitu nezavisnosti i suverenosti i državne teritorije Crne Gore. Namjera donošenja strategije je definisanje politike za ostvarivanje nacionalnih interesa i ciljeva kao temeljnih uslova ekonomskog, političkog i socijalnog razvoja, bezbjednosti građana i svih vrijednosti definisanih Ustavom Crne Gore", navodi Bošković.

U Prijedlogu strategije se, između ostalog, navodi da na globalnom planu, izazovi, rizici i prijetnje po nacionalnu bezbjednost nijesu prvenstveno vezani za upotrebu vojne sile. Posebno se ukazuje na opasnosti od međunarodnog terorizma, sajber i hibridnih prijetnje, radikalizma i nasilnog ekstremizma, obavještajnog djelovanja pojedinih država.

Crna Gora je postala punopravna članica NATO u junu 2017. godine. Tome je prethodila odluka u crnogorskom parlamentu gdje je većina poslanika 28. aprila usvojila pristupni ugovor o članstvu u NATO. Poslanici DF su tada ispred zgrade parlamenta na Cetinju protestovali protiv te odluke.

Crna Gora je na putu učlanjenja imala, osim unutrašnjih i protivnika na međunarodnoj sceni – Rusiju čija je anti-NATO kampanja trajala je od 2015. godine kada je Crna Gora dobila poziv za pristupanje Alijansi.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG