Ovo je pop Maca koljač, koji je ubio majku Miše Janketića

Novosti online

18. 05. 2019. u 07:22

Sveti Milorad Vukojčić, zvani Maca koljač tokom Drugog svetskog rata bio je predvodnik četničke crne trojke u Pljevljima, gde je njegova "sveta" ruka tokom trajanja nemačke uprave zaklala nekoliko desetina žena iz partizanskih porodica

Ово је поп Маца кољач, који је убио мајку Мише Јанкетића

Miša Janketić, foto V.Danilov, Pop Maca

Sveti Milorad Vukojčić, zvani Maca koljač tokom Drugog svetskog rata bio je predvodnik četničke crne trojke u Pljevljima, gde je njegova "sveta" ruka tokom trajanja nemačke uprave zaklala nekoliko desetina žena iz partizanskih porodica. Milorad Vukojičić (1917-1945), zvani pop Maca (deminutiv od “macola”) ili pop Koljač, je bio crnogorski sveštenik SPC, vođa četničke crne trojke u drugom svetskom ratu. Nakon rata je osuđen na smrt i pogubljen. Proglašen je za sveca Srpske pravoslavne crkve 2005. godine.


U drugom svetskom ratu je bio pripadnik četničkih snaga. Prema svedočenjima, pop Milorad Vukojčić je bio egzekutor četničke crne trojke koji je ubijao partizane spijune u Pljevljima i porodice partizanskih boraca. Noću, između 6. i 7. aprila 1944, u vreme nemačkog garnizona u Pljevljima, Vukojčićeva "crna trojka" je krenula u hapšenje žena partizana i simpatizera partizana. Tada su uhapšene Zora Karamatijević, Ljubica Stojkanović, Savka Matović, Milica Janketić i Mileva Žugić, priča sin jedne od žrtava. Zajedno sa ostalim ženama tada je ubijena i majka poznatog glumca Miše Janketića, Milica. Ipak, navodi se da su najveći zločini počinjeni u martu i aprilu 1944. godine kada je ubijeno više osoba. U to vreme je u okupiranim Pljevljima bila nemačka uprava.

Nakon oslobođenja, presudom vojnog suda u Pljevljima, osuđen je kao neprijatelj naroda na smrt.

Jedan od očevidaca govori: "Sećam se njegovog dovođenja u grad. Bila je neka radna akcija, a građani su, kad su čuli da su doveli popa Macu, nagrnuli na njega. Jedva ga je obezbeđenje uspelo spasiti, hteli su da ga linčuju." Pop koljač je osuđen na smrt vešanjem.


- Počeo je da plače, tražio je milost. Tada je čitava ta dvorana, koja je bila prepuna, više se tu stajalo nego sedjelo, skoro eksplodirala. Tražili su javna vešala - svedoči Matović. Kazna mu je ipak preinačena u kaznu streljanja. Presuda je izvršena 1945. godine.

Zemaljska komisija Crne Gore za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača utvrdila je 15. februara 1946. godine na Cetinju da je Milorad Vukojičić, zvani Maca, učestvovao u ubistvu desetoro svojih zemljaka. Dokument o tome, broj 1487, čuva se u Državnom arhivu Crne Gore. Zemaljska komisija je utvrdila da je Vukojičić, sa saučesnicima Vojislavom Kovaljskim i Milisavom Jestrovićem "učestvovao u hapšenju i streljanju mirnih građana grada Pljevalja u 1944. godini".

U odluci se navodi da je Vukojičić kriv za smrt Dika Stamenića, zemljoradnika, Ljuba Stamenića, automehaničara, Jule Stamenić, domaćice, Ljubice Stojkanović, studenta, Zore Karamatijević, domaćice, Mileve Žugić, domaćice, Savke Matović, domaćice, Miladina Božovića, penzionera, Božane Mišović, domaćice i Živka Kontića, penzionera. Vukojičić se po zlu pominje i u memoarima Draga Bojovića, koji opisuje svoju poslednju posetu Ljubici, koja čeka dolazak koljača.

Noću, između 6. i 7. aprila 1944, u vreme nemačkog garnizona u Pljevljima, Vukojčićeva "crna trojka" je krenula u hapšenje žena partizana i simpatizera partizana.


Srpska pravoslavna crkva ga je proglasila za sveca 2005. godine u manastiru Žitomislić u Hercegovini, uprkos protestima žitelja Pljevalja koji su tvrdili da je ratni zločinac. Uz Vukojičića je istovremeno za sveštenomučenika proglašen i Slobodan Šiljak, koji je takođe po mnogim svedočenjima okrvavio ruke krvlju nevinih.

Glumac Mihajlo Janketić, čija je majka zaklana, taj je čin nazvao "amoralnim" ("To što je učinila Srpska pravoslavna crkva je toliko amoralan čin da neću da učestvujem u čitavoj ovoj stvari čak ni kao protivnik"). Miodrag Stamenić iz Pljevalja protestovao je zbog kanonizacije sveštenika Milorada Vukojičića, za koga tvrdi da mu je u Drugom svetskom ratu ubio članove porodice: deda Dika Stamenića, babu Jule i oca Ljuba, 1944. godine u Pljevljima.

(Espreso)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (13)

Nije za poređenje

18.05.2019. 10:19

@Dragan - ovakvih kao Maca u redovima katoličkih sveštenika je bilo na hiljade, ali, srpski patrijarh je bio u logoru, dok je predvodnih katoličkih hordi, Stepinac, aktivno učestvovao u pokrštavanju Srba i aminovanju ustaških zločina...

Sova

18.05.2019. 08:24

Prava istina zivi samo u secanjima ljudi. I prenosi se sa kolena na koleno tako da nikada nece biti zaboravljena.

Ridji

18.05.2019. 10:18

@Sova - Istina je samo i jedino Bogu poznata! A ako je istina sto ljudi pricaju (koji nisu bili prisutni u datom momentu) onda mu je tesko pred Bogom stajati.

Pitu Guli

18.05.2019. 08:24

Iako o srpskim kumunistima mislim sve najgore, to jest da zaslužuju čak i za ime da im se ne zna, a kamoli da postoje ipak ova konraverzna ličnost iz srpske istorije nije zaslužila da bude kanonizovana za sveca.

Dragutin

18.05.2019. 08:32

Jedini Sveci i velikomučenici su ovaj naš običan radan pošten narod koji je ovo sve izdržao

Djordje Labrovic

18.05.2019. 10:54

Sramotna odluka crkve. Svako ko je učestvovao u zločinima protiv svog naroda, bez obzira na političku ili versku pripadnost, ne zaslužuje da mu se i ime ne spomene, a ne da se proglasi za mučenika. Šta su onda oni koji su poklani!

MILORAD

18.05.2019. 11:38

Svaji castan covek ce reci ... Da mi je otac sto puta, ako je cinio to sto mu se pripisuje stidim se i neka svakog stize zasluzna kazna pa i njega ...

Vremeplov

28.05.2019. 09:18

Kada danas pogledamo dogadjaje koji slede nakon okupacije do danas jako je tesko odrediti kojoj bi strani ja pripadao i sta je za Srbe bio pravi put.. mozda je gresio pop koljac a mozda su gresili ostali kada su birali koga da kolju..

Srboljub

09.06.2019. 14:44

@Vremeplov - Lako je ako ne podlegneš američkoj propagandi, nego proučiš pravu istoriju. Jedini antifašistički pokret u Jugoslaviji je bila NOVJ, svi ostali su u većoj ili manjoj meri služili okupatorima.