Pre tačno dve decenije, Murino je bilo usnulo selo u crnogorskoj opštini Plav sa starim kamenim mostom kao simbolom, hotelom u centru mesta, putem koji ga preko Čakora spaja sa Peći.
Danas je to još dublje zaspalo plavsko selo bez starog mosta srušenog u NATO bombardovanju, hotela koji je tom prilikom teško oštećen pa srušen, i sa putem koji preko Čakora više ne vodi do Peći jer na njemu nema graničnog prelaza između Crne Gore i Kosova.
"Mi danas, ako ne radi prodavnica, nemamo gde da kupimo sendvič.
A mi smo svi gospoda", rezignirano priča nezvanična hroničarka Murina, bibliotekarka Branka Dabetić.
Savremena istorija Murina računa se po razaranjima - od NATO bombardovanja 30. aprila 1999. godine, pa sve do zemljotresa 4. januara 2018. godine.
Šest žrtava, od toga troje dece, stradalo je na mostu u centru mesta pogođenog sa, prema medijskim izveštajima, od 10 do 17 projektila NATO-a.
Zemljotres je oštetio desetine kuća, osam ih je raseljeno, a blokiran je bio i glavni put ka Murinu.
Prema poslednjem popisu iz 2011. godine, u Murinu živi 462 stanovnika, ali se meštani sami prebrojavaju u znatno manjim brojevima - dele time sudbinu sve više pustog severa Crne Gore.
"Bolje želeti nego žaliti"
Najveća građevina u selu bez konkurencije je škola - obnovljena zgrada svedoči da je projektovana za mnogo više đaka nego što ih danas dolazi u klupe.
"Ako je škola imala 1500 učenika, a sada ima oko sto - hoće li iko da ulaže u takvu sredinu", pita se direktor Doma kulture Zoran Jokić.
Po zanimanju, on je profesor istorije - sam kaže "onoga čega nisam smeo da budem".
"Moje dete studira i kad završi - ja mu nisam ostavio mogućnost da se vrati jer moja će kuća da se sruši.
Jedini izlaz je inostranstvo i to kažemo svojoj deci - bolje je želeti nego žaliti, usavršavaj nemački, engleski i idi!"
Nekada se u Murinu otkupljivala borovnica, ali danas je retko ko i uzgaja.
"Ja sam rastao na selu - znao sam da orem, kopam.
Moje dete je na fakultetu i ne zna time da se bavi."
Kada bude završen, autoput Bar-Boljare proći će nadomak Murina i doneti novu šansu za geografsku odrednicu koja je u Jugoslaviji bila poznata po čestom pominjanju u izveštajima Auto-moto saveza.
Regionalni put Peć - Čakor - Murino zimi je često navođen na listi neprohodnih - zbog snežnih padavina.
Danas je neprohodan bez obzira na vremenske uslove.
Zbog komplikovanih odnosa zvanične Podgorice i Prištine, na ovom putu nema graničnog prelaza između Crne Gore i Kosova, pa je put blokiran.
"Crno bez belog"
Sam centar Murina posle 1999. godine dobio je novo ime - "Trg NATO žrtava".
Ali kada se u ovom mestu razgovara o životu dve decenije posle bombardovanja, nema mnogo novog - preovlađuju nijanse samo jedne boje.
"Tuga - crno bez belog.
Svaka čast svakome ko je dao nešto za Murinu, ali - niko ništa nije dao", kaže bibliotekarka Branka Dabetić.
Dok emotivno nabraja ko je od državnih zvaničnika dolazio, a ko nije došao na komemoracije stradalima, kaže da je i novac koji je stizao ponajviše iz Savezne vlade Jugoslavije, odlazio u - pogrešne ruke.
"Mi da nismo ovaj Dom kulture na svojim rukama izneli, krpili njegove rupe - ništa od njega ne bi bilo."
Kao posebnu relikviju, iz police sa knjigama vadi jednu posebnu - zauvek obeleženu gelerom od bombe.
Pesma o mostu
Pored novoizgrađenog, na mestu starog ruskog kamenog mosta iz tridesetih godina 20. veka, danas pase konj Radovana Kočanovića.
"Most je bio simbol - tu su se sastajali mladi, lepota jedna.
Murino je dušu izgubilo bez njega", kaže Kočanović koji je 30. aprila 1999. godine bio na sred sela.
O mostu je spevao pesmu koju rado recituje:
Na Murini, pokraj Lima, sreli smo se iznenada
Prelijepa ona beše, ime joj je bilo Rada.
Na murinskom starom mostu često smo se sastajali
Zagrljeni u zanosu rujne zore dočekali.
Lijepa Rada otišla je, starog mosta više nema
U mom srcu ostala je bol i tuga pregolema.
Rado, Rado, moja rano tebe nema već odavno
Da l se nekad setiš mene, zabole li te uspomene?
Od Murina do Strazbura
Bombardovanje mosta u Murinu odnelo je najviše žrtava u Crnoj Gori - šestoro stradalih čini više od polovine od ukupno deset žrtava na teritoriji tadašnje manje federalne jedinice Savezne Republike Jugoslavije.
Darko Mijović sa ocem je pre dvadeset godina, uoči Prvog maja, krenuo iz Podgorice put Murina.
Kada su prve bombe pale nadomak sela Gornja Rženica, došao je u prodavnicu na samom mostu - da iz nje telefonira majci u Podgoricu i raspita se kakva je situacija u gradu za koji je pretpostavio da je takođe izložen bombardovanju.
Od detonacije i geletra, sačuvali su ga zidovi prodavnice iz koje je uspeo da izađe, zajedno sa vlasnikom radnje.
Manje sreće imale su dve devojčice koje su nekoliko trenutaka pre bombardovanja - izašle iz prodavnice, pravo na most.
Uz šest žrtava, izveštaji broje i osam povređenih.
Darko Mijović deo je procesa koji se vodi u pokušaju da porodice stradalih i povređeni dobiju naknadu za pretrpljeni bol i štetu.
"Nije nas bilo stotinu povređenih, a niko iz države niti od stranih delegacija nas nije nazvao telefonom da pita kako smo, jesmo zdravi i treba li nam nešto."
Kaže da su crnogorski sudovi redom odbijali tužbe, te da sa svojim zahtevima stiže do Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
Porodici stradalog Manojla Komatine naloženo je čak da državi vrati 69 hiljada evra prvobitno dosuđene odštete.
Kao glavni argument žalbi navodi se činjenica da crnogorske vlasti nisu oglasile opasnost od vazdušnog napada u Murinu prilikom ovog NATO bombardovanja, dok su se sirene čule u susednom mestu Plav.
Žrtve NATO bombardovanja Murina, 30. aprila 1999. godine
Julija Brudar - 10 godina
Olivera Maksimović - 11 godina
Miroslav Knežević - 14 godina
Vukić Vuletić - 46 godina
Milka Kočanović - 69 godina
Manojlo Komatina - 72 godine
Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
Komentari 3
Pogledaj komentare