Najnovije vesti
Vesti Društvo
KAD BAHATI DIREKTOR RADI ŠTA HOĆE Arbutina je na sve spreman da bi se dokopao doktorata, za kupovinu "uslova" nezakonito POTROŠIO 40.000 EVRA

KAD BAHATI DIREKTOR RADI ŠTA HOĆE Arbutina je na sve spreman da bi se dokopao doktorata, za kupovinu "uslova" nezakonito POTROŠIO 40.000 EVRA

Trgovina uticajem, zbog čega su nedavno hapšena dva direktora u Institutu za nuklearne nauke "Vinča", prisutna je i u JP "Nuklearni objekti Srbije" i to od v.d. direktora Dalibora Arbutine.

Dalibor Arbutina Foto: Tanja Valič / Tanjug
Dalibor Arbutina

Tako tvrde zaposleni koji su se javili "Blicu", ističući da se to najjasnije vidi na primeru njegovog nastojanja da upiše i završi doktorske studije iako nema elementarne uslove za to.

Prema spisima u koje smo imali uvid, Arbutina je novcem poreskih obaveznika, iz sredstava preduzeća, kupovao "uslove" za upis doktorskih studija i tako nezakonito potrošio najmanje 40.000 evra.

- Doktorat Arbutini i drugim zaposlenim doktorandima iz budžetskih sredstava plaća preduzeće "Nuklearni objekti" iako je to protivzakonito jer naučni rad nije u opsegu delatnosti JP i nije naveden u osnivačkom aktu - kaže izvor "Blica".

Ovo je potvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) u izveštaju o poslovanju JP "Nuklearni objekti" za 2016.

Foto: Zoran Lončarević / RAS Srbija

"Preduzeće nije opštim aktom uredilo stručno osposobljavanje i usavršavanje zaposlenih u kojem bi utvrdilo potrebe za tim, nije utvrdilo postupak i kriterijume za ostvarivanje prava na obrazovanje i stručno usavršavanje, što je suprotno članu 49. Zakona o radu", naveo je u izveštaju DRI.

No, ovo nije jedino sporno kod Dalibora Arbutine. Naime, prema javnim podacima, direktor je studirao na Mašinskom fakultetu u Beogradu čak 10 godina i za to vreme postigao prosečnu ocenu 7,26.

- Navedeni podatak nalazi se na rang-listi za upis master studija 2013/14. na Geografskom fakultetu, na koji se Arbutina upisao. Iako je na Mašinskom stekao zvanje inženjera, on sa svojim prosekom ocena nije mogao upisati doktorske, pa je isplanirao da masterom na Geografskom "podigne prosek" iznad 8. Ni to, međutim, nije uspeo da uradi, pošto je dogurao samo do 7,615 - kaže sagovornik "Blica".

Nakon završetka mastera na Geografskom 2014, Arbutina se prijavio i na doktorske studije. Rang-lista pokazuje da je sa prosekom 7.615, na njoj bio pretposlednji od 27 prijavljenih.

- I sada sledi ono najneverovatnije. Od te 2014, Arbutina za pet godina, koliko je v. d. direktora NOS, uspeva da objavi čak 20 naučnih radova, a do imenovanja nije imao ni jedan jedini. Toliko radova ne uspevaju da objave ni naučnici koji se bave isključivo istraživačkim radom. Pomenuti radovi su iz raznih područja, ali nijedan iz njegove, mašinske struke - priča naš izvor.

Prema informacijama do kojih je "Blic" došao, ove radove su pisali zaposleni u JP NOS, kojima je Arbutina kao protivuslugu odobravao plaćanje doktorskih studija, ali i druge povlastice, a oni ga dopisivali kao autora.

- Arbutini radove piše i Predrag Osmokrović, penzionisani profesor ETF-a, kojem je obezbedio i redovnu mesečnu nadoknadu iz sredstava NOS kao spoljnom saradniku. Prof. Osmokrović je ujedno i član savetodavnog odbora časopisa "Nuklear tehnolodži: Radiejšen protekšn" koji Arbutini objavljuje radove - kaže sagovornik "Blica".

Nema ga među kandidatima

Direktor Arbutina tvrdi i da je upisao i doktorske studije na Mašinskom fakultetu, iako njegovog imena nema na rang-listama prijavljenih između 2014. i 2018. godine.

- Podatak da je upisao doktorske na Mašinskom objavljuje sam Arbutina u svojoj biografiji na sajtu JP NOS, ali i na Linkedinu, ali ne navodi godinu upisa. Pretragom rang-lista kandidata od 2014-2018. ne nalazi se ime Dalibora Arbutine, kaže naš sagovornik.

Arbutina: Sve je po zakonu

Iako ga nema na spisku upisanih studenata, niti zakon dozvoljava da javno preduzeće finansira školovanje svojih zaposlenih, u svojim odgovorima "Blicu", Arbutina tvrdi da nije prekršio zakon.

- U skladu sa programom poslovanja, JP "Nuklearni objekti Srbije" finansira troškove stručnog obrazovanja, usavršavanja i osposobljavanja, a zbog održavanja potrebnog nivoa radijacione i nuklearne sigurnosti i bezbednosti. Zbog specifične delatnosti preduzeća, postoji stalna potreba za stručnim usavršavanjem zaposlenih i u skladu sa tim, planiraju se i opredeljuju potrebna finansijska sredstva - tvrde iz NOS-a.