Najnovije vesti
Kultura Vesti
Kažu da imamo još samo 12 godina za nas: BIĆEMO KUĆNI LJUBIMCI ROBOTA ako budemo dobri

Kažu da imamo još samo 12 godina za nas: BIĆEMO KUĆNI LJUBIMCI ROBOTA ako budemo dobri

Prešli smo petinu 21. veka, jedinstvenog u istoriji čovečanstva po mnogo čemu. Šta će nam dobro a šta loše doneti, ima li spasa od klimatskih promena i atomskih bombi, da li ćemo postati kućni ljubimci robotima i koju tajnu krije ljudski dodir?

robot-kicked-human-away-work-450w-687396439 Foto: shutterstock
robot-kicked-human-away-work-450w-687396439

Ovim i drugim pitanjima bavio se Milan Nikolić, futurolog, sociolog i bivši politički analitičar na art branču u Kulturnom centru Beograda. Gledajući u budućnost, na osnovu relevantnih istraživanja, konstatovao je da će u ovom veku ljudi biti veoma moćni, ali da će ih to možda i skupo koštati...

U 20. veku proizveli smo atomsko i hidrogensko oružje koje može da uništi “ako ne celo čovečanstvo, onda bar civilizaciju kakvu znamo”. Prilikom raznih testiranja desilo se oko 8.000 ozbiljnih nesrećnih slučajeva koji su mogli tragično da završe i oko 10.000 manjih.

- Kao dobar poznavalac statistike, mislim da je pravo čudo da nam se ništa nije desilo. Jedno od mojih objašnjenja za to je sledeće: ne verujem u boga na klasičan način organizovanih religija, ali verujem u nešto što bih nazvao dobrim naspram zla i konstrukcijom naspram destrukcije. Kad pogledate istoriju kosmosa, vidite da od nulte tačke od koje je sve počelo da se razvija prevladava motiv ili snaga koju nazivamo snagom dobra (konstrukcije) a biva savladan ili gubi bitku princip zla (destrukcije) - ističe Milan Nikolić.

Milan Nikolić
Foto: Tanja Valić / Tanjug
Milan Nikolić

Osnovni problem danas, smatra on, je to što je destrukcija mnogo lakša i jefitinija od konstrukcije, ali “taj princip dobra uporno pobeđuje i verujem da nas to neće napustiti ni u ovom veku”, dodaje, iako imamo nekoliko ozbiljnih problema: klimatske promene, razvitak veštačke inteligencije, rast populacije i smanjenje zaliha vode i hrane.

Klimatske promene

Uporedo sa industrijskom revolucijom pojačavao se efekat staklene bašte: određeni broj gasova (ugljen-dioksid, metan, azot) odlazi u atmosferu i stvara koprenu koja onemogućava planeti da se normalno hladi. Sunčevi zraci prolaze i unose energiju, ali toplota ne izlazi na način na koji je to činila ranije kada nije bilo velikih zagađivača poput industrije, automobila, aviona...

- Izašao je već peti izveštaj IPCC grupe Ujedinjenih nacija koji kaže kako stvari stoje, ali imamo političare, pre svega Trampa koji preti da će izaći iz Pariskog ugovora, a sada pokušava i da napravi koaliciju zemalja koje prodaju fosilna goriva. Tu su, nažalost, i Rusija i Saudijska Arabija. On se postavlja tako da onemogućava borbu protiv klimatskih promena. To je strašan zločin jer imamo samo još 12 godina da nešto uradimo ozbiljnije. Mislim da će prosečna temperatura na planeti nužno da poraste za tri stepena Celzijusa do kraja veka. Moguće je da ide i do sedam stepeni, a sve preko toga biće prava katastrofa. Lednici na severnim i južnim polovima se tope, slatka i hladna voda ulazi u mora, kvari se njihov sastav i nestaje biljni i životinjski svet, gube se struje koje donose razmenu tople i hladne vode, nivo mora se podiže. Negde će se dići na sedam, osam, deset metara. Mnogi gradovi, uključujući Njujork, London, celu Floridu, biće potopljeni. U SAD će 43 posto zemljišta biti pod morem. A to će biti mali problemi u odnosu na ono što nas čeka, u smislu gubitka mogućnosti za proizvodnju hrane i dostupnosti pitke vode - procenjuje Nikolić.

Naučnici prognoziraju da će polovinom veka na Zemlji biti oko 10 milijardi ljudi, a zalihe vode za piće i hrane pašće negde za polovinu u odnosu na današnji nivo.

- To znači da će ogromne mase ljudi krenuti u migraciju u potrazi za hranom i vodom. Ono što sad vidite prouzrokovano je uglavnom ratovima i sušnim godinama na Bliskom istoku, ali to je kap u moru u donosu na ono što će doći - upozorava Nikolić.

Prema njegovom predviđanju, na osnovu “manje-više tajne ali ozbiljne studije”, u pravcu Evrope, Severne i Južne Amerike krenuće masa od 100, 150 miliona ljudi, uglavnom muslimana. Prvi sukobi započeće između Bangladeša, Pakistana i Indije. Bangladeš, koji se nalazi na metar i po nadmorske visine, biće potopljen i oko sto miliona njegovih stanovnika zaputiće se u Indiju. To će dovesti do sukoba između Indije i Bangladeša, potom Indije i Pakistana (koji će stati u zaštitu muslimana iz Bangladeša), međusobnog korišćenja atomskih bombi... Nikolić smatra da je ovo dosta realističan scenario, ali da ima načina da se spreči.

- Pre svega, rešenje je u ograničenju upotrebe fosilnih goriva koji su najveći problem, zatim upotrebe automobila i aviona, a potom kontrolisanju industrije cementa i stočarstva. Krave izbacuju mnogo otrovnih gasova tokom varenja. Ako bismo sebi uskratili govedinu ili svinjetinu, mnogo bismo učinili za spas planete - smatra Milan Nikolić.

Naučnici su zaključili da je trenutna klima na zemlji najtoplija u poslednjih pet miliona godina, što je strašna i nepovratna promena, te da trenutno vlada borba gde ćemo se zadržati: na tri, šest ili više stepeni globalnog zagrevanja.

Foto: Wikipedia

- Na šest stepeni gubimo pola biljnih i životinjskih vrsta, na 10 stepeni maltene sve gubimo sem najotpornijih, na 15 stepeni nema više poljoprivrede. Prema proračunima hrvatske i italijanske vlade, predviđa se da će na našim područjima biti prava pustinja, slično onome što je sada Severna Afrika. I ona je nekad bila žitnica, danas je od nje ostao samo pesak i kamen - podseća naš futuolog.

Nauka i tehnologija možda mogu da daju nekakav odgovor, ali sve što je do sada ponuđeno (usisavanje ugljen-dioksida, zasejavanje mora gvožđem) problematično je jer nije sigurno da će da funkcioniše, a i skupo je.

Za projekat ubilačkih dronova koji reaguju na pol, starost ili etnicitet ljudi dobićete milijardu dolara, ali ako izađete s projektom da učinite nešto za planetu, odjednom ćete naići na prepreke, objašnjava Nikolić.

- Problem je u tome što naša politička elita ne shvata ili nema interesa, naša biznis elita takođe pa čak ni naša intelektualna elita nije dovoljno upućena iako se 97 odsto svih stručnjaka koji se bave klimom slaže da su klimatske promene tu, da su dramatične i da donose strašne posledice - kaže on.

Veštačka inteligencija

- Jedino nauka i tehnologija mogu da pomognu, a tu imamo ohrabrujuće vesti i malo zabrinjavajuće vesti - upozorava Nikolić.

Ove dve grane fantastično napreduju i može se reći da će u drugoj polovini 21. veka i otkrića i sve ostalo na sebe preuzeti veštačka inteligencija.

Na pragu smo nove kompjuterske evolucije koja dolazi upotrebom protona umesto elektrona i kvantnih računara umesto digitalnih. Digitalni, koji rade na principu bitova (nula i jedinica), na struju, imaju manje snage od kvantnih kod kojih su osnovne jedinice operacije tzv. kubiti čime se moć kompjutera enormno povećava. Kvantni kompjuteri neće postati personalni računari, jer su previše složeni i zahtevaju specijalno hlađenje procesora, ali će biti “u pozadini”, i preko naših, klasičnih digitalnih kompjutera moći ćemo da rešavamo fantastične probleme.

Dodir ljudskog i veštačkog prsta
Foto: shutterstock
Dodir ljudskog i veštačkog prsta

To nas dovodi do veštačke inteligencije. Ona je danas na nivou primata i može da rešava razne vrste problema, posebno specijalne - u medicini daje 96 odsto tačne prognoze za razne bolesti, dok najbolji doktori ne mogu da premaše 60 odsto.

- Zašto veštačka inteligencija to može? Zato što je bazirana na mašinskom učenju, koristi prirodne jezike (u ovom času je na 500 prirodnih jezika), može da čita literaturu, gleda videa, eksperimente i odatle zaključuje što ne može nijedan naučnik ili doktor - pojašnjava Nikolić.

Nešto sporije razvija se univerzalna veštačka inteligencija. Međutim, sa pojavnom kvantnih kompjutera i novim metodima dubokog mašinskog učenja doći će do njenog eksponencijalnog rasta.

- Predviđa se da će za 10-15 godina veštačka inteligencija biti jaka kao najinteligentniji ljudi. U jednom času doći će do takozvane tačke udvajanja veštačke i ljudske inteligencije i više nećemo moći da je kontrolišemo. Svaki novi talas ići će još dalje. Mi, nažalost, nećemo znati šta se tu događa. Možda ćemo pokušati da je na neki način ograničimo i kontrolišemo, ali je veliko pitanje šta će biti - ocenjuje Milan Nikolić.

U isto vreme, sumira on, imaćemo rast stanovništva, pad zaliha hrane i vode, pojavu veštačke inteligencije i automatizaciju najrazličitijih, što će dovesti do ogromne nezaposletnosti ali i dati nezamislivu moć čoveku.

- Možda ćemo na taj način rešiti probleme klime, a možda će se veštatčka inteligencija okrenuti protiv čoveka. Tu nemamo nikakve garancije. U istoriji evolucije poznato je da svako ko je napredniji, pametniji i moćniji koristi onog ispod sebe. Može se desiti da postavimo pitanje veštačkoj inteligenciji: kako da rešimo klimatski problem a da ona kaže: najbolje je ukloniti ljude, jer oni su problem - ilustruje naš futurolog.

Budućnost kulture

Foto: shutterstock

Kada je o kulturi reč, sve će prisutnija biti umreženost u oblaku (cloud).

- Preko kompjutera, to jest nekoliko miliona nanorobota koji će biti u vašoj moždanoj tečnosti, moći ćete da obavljate razne zadatke. Preko njih ćete stalno biti vezani za mrežu i odatle izvlačiti potrebno znanje. Recimo, sretnete se sa Francuzom, ne znate francuski, sa mreže povučete znanje francuskog i pričate sa čovekom. Sledeći nivo će najverovatnije biti ono što se zove nova ljudska geneza ili pretvaranje ljudi prvo u kiborge, posle toga u robote a potom verovatno samo u algortime jednog univerzalnog prisustva na mreži - predviđa Nikolić.

Što se tiče kulturnih centara, oni će biti provajderi gorepomenutih sadržaja i to će biti jedini način da se opstane. Naš futurolog procenjuje da će nestati novine, knjige, televizija kakvu znamo (već nestaje princip gde svi gledaju isti program na jednom kanalu), olovke, šestari i druga obrazovna pomagala takođe će otići u istoriju.

- Postojaće pak mesta gde će se ljudi rado okupljati, rado razgovarati licem u lice. Biće velika potreba za takvim odnosom, oči u oči, jer će glavnina znanja dolaziti iz oblaka, iz mreže. Mnoge stvari će biti ugrožene, pre svega umetnički rad, kreacija i rad kao takav. Već sada imate robote prostituke, u Japanu čak i takvu javnu kuću, imate robote medicinske sestre koje dižu teške bolesnike, jednu vrstu veštačke inteligencije koja razgovara sa smrtno bolesnim ljudima i uvodi ih bezbolno u prihvatanje smrti. Ima tu puno toga, ali međuljudski, humani odnos, razumevanje, pogled u oči, mimika lica, topli dodir ruke biće i dalje nezamenjivi - smatra futurolog.

Zagrljaj ništa ne može da zameni
Foto: Profimedia
Zagrljaj ništa ne može da zameni

Nažalost, to neće biti dovoljno da svi ostanemo zaposleni.

- Već danas imate fabrike koje su 80-90 odsto automatizovane. Industrijski roboti, koji su dosta primitivne mašine i nisu uopšte inteligentne, imaju preciznost od hiljaditog dela milimetra. Dugoročno gledano, ja ne znam kako ćemo da izađemo na kraj sa problemom veštačke inteligencije i robota. To će biti toliko moćno i sveprisutno, a glupost i gramzivpost ljudi dovešće nas do toga da nećemo moći ništa da uradimo. Već sada se to radi. Živi rad je skup, ljudi traže pauzu za kafu, prave probleme, umore se, pa nisu dovoljno precizni, robot radi 24 sata sedam dana u nedelji i ništa ne košta, sem kupovine i održavanja - navodi Milan Nikolić i zaključuje:

- Može da se desi da veštačka inteligenija bude poslednji ljudski izum. Posle toga maltene sve što će biti izumljeno biće ili u kooperaciji sa ljudima ili će izvor biti sama veštačka inteligencija jer ona će imati takvu snagu sa kojom nećemo moći da se nosimo. Daj bože da bude dobronamerna prema nama i zadrži nas makar kao kućne ljubimce.

Futurologija u Srba

Milan Nikolić
Foto: Tanja Valić / Tanjug
Milan Nikolić

Milan Nikolić je jedan od nekolicine futurologa u Srbiji.

- Mi Srbi smo skloni da više bavimo se prošlošću nego budućnošću. Imamo oko 5.000 amaterskih i profesionalnih istoričara, a tri ili četiru futurologa. Kao sociolog mislim da je to zbog naših istorijskih trauma. Oni koji dožive traume stalno se vraćaju na njih i pokušavaju da ih razreše, ali to je nemoguće. Mi kao narod možemo da prevaziđemo traume jedino tako što ćemo se okrenuti budućnosti - napominje on.