Tramp bi mogao SKUPO DA PLATI novi sastanak sa Kim Džong Unom
Bela kuća najavila je još jedan sastanak predsednika Donalda Trampa i vođe Severne Koreje Kim Džong Una. Iako još nije poznata lokacija razgovora, veruje se da će se dvojica predsednika sresti u fabruaru. Biće to njihov drugi susret nakon onog letos u Singapuru kada su razgovarali o prekidanju nuklearnog programa.
Komentara 0
Čini se da Tramp nije uveren da je Severna Koreja po tom pitanju napredovala, a posebno nakon 90 minutnog sastanka sa Kim Jong Čolom, bivšim šefom severnokorejske obaveštajne službe, a današnjim glavnim "nuklearnim" pregovaračem u ime vođe. Iako je spremno razgovarao o dosadašnjim naporima, a ranije Kima čak i nazivao svojim prijateljem, Tramp ovaj put nije imao ništa da kaže. Njegova šefica za medije Sara Hakabi Sanders samo je novinarima poručila "kako se napredak nastavlja". Do predaje svog arsenala, poručila je, SAD zadržava stav o sankcijama, a naglasila je i kako je Severna Koreja pokazala "dobru volju" u oslobađanju zatočenih Amerikanaca, piše "Njujork tajms".
Tramp i Kim sastali su se u junu prošle godine u Singapuru i nakon tog sastanka bio je Tramp uveren kako će Severna Koreja uništiti svoje nuklearno naoružanje. Jako optimističan, tada je proglasio kako "nema više pretnje nuklearnim oružjem", ali američke obaveštajne snage pokazale su dokaze kako zemlja i dalje nastavlja sa proizvodnjom oružja, raketa i goriva.
Primetno je kako razgovori zapravo nisu urodili plodom, barem ne u onoj meri kako je Tramp očekivao, ali on sam krajem prošle godine rekao je "imam sve vreme ovoga sveta, ne moram da žurim".
- Biće potrebne nametljive inspekcije - smatra Jung Pak, bivši analitičar CIA.
Podsetio je kako su se raniji pregovori raspali zbog insistiranja na inspekcijama, ali smatra, kako se Severnoj Koreji ne može verovati pa su inspekcije nužne. Analitičari ove najave smatraju rizičnim posebno jer dolaze u trenutku velikih izazova, blokade vlade i istrage o ruskom uplitanju u američke izbore.
Među potencijalnim rizicima, kažu stručnjaci, je i pitanje hoće li Tramp prihvatiti dogovor da zamrznu svoj nuklearni program, ali ostave arsenal raketa srednjeg dometa, što ne bi dobro prihvatio Japan. Očekivalo se kako će nakon sastanka u Singapuru Severna Koreja predstaviti detaljnu listu svog naoružanja (procenjuje se da je reč od 20 do 60 nuklearnih bombi), njihovu lokaciju, i detaljnu listu raketa.
Želeli su Amerikanci da uporede podatke sa onima koje su njihove obaveštajne agencije prikupile tokom 30 godina, ali Severna Koreja odbila je to i tvrdila kako bi to SAD mogao u nekom slučaju da iskoristi za napad na njih. Upravo ta lista najvredniji je materijal koji je potreban SAD da sa sigurnošću nastavi da podupire Severnu Koreju.
Postavlja se pitanje je li konačan dogovor moguć, s obzirom kako Severna Koreja i dalje ne pokazuje nikakve želje da tako nešto uradi ili dozvoli dolazak inspekcije. Pitanje je i šta Kim zapravo želi, uz već ono poznato da je među najvažnijim stvarima ukidanje sankcija.
Od početaka pregovora upravo ukidanje sankcija bio je Trampov glavni adut, a Kim je jasno dao do znanja da očekuje da se neke kako ih je nazvao "zlobne" sankcije ukinu, ili će morati da se okrene na drugu stranu. SAD je jasan u svojoj odluci da sankcije ostaju dok "denuklearizacija Severne Koreje ne bude i zvanično potvrđena".
Potpredsednik SAD Majk Pens naglasio je kako će tražiti "plan koji se može proveriti", dok je severnokorejski ministar spoljnih poslova rekao da se u zemlji raspravlja o "odgovarajućim merama", piše "Blumberg".
Njegovo novogodišnje obraćanje u kojem je najavio i niz projekata sa Južnom Korejom, moglo bi da pruži odgovor na pitanje koje bi to mere mogle da budu. Sprovođenje tih projekata zahtevaće izuzeće ili ukidanje sankcija SAD, Južne Koreje i UN-a. Priznao je, što je bilo sasvim neobično, i kako zemlja ima problema sa nestašicom struje, što je možda usmereno bilo i na smanjivanje embarga UN-a na gorivo, a možda i sami razmišljaju o smanjivanju restrikcija za humanitarne organizacije koje pokušavaju da pomognu zemlji.
Nuklearni status
Kako su pokazali snimci, Severna Koreja nije baš napravila mnogo po pitanju ukidanja svog arsenala, a neki čak i veruju kako ga je proširila i dodala nekoliko interkontinentalnih balističkih projektila i dovoljno materijala za još oko šest nuklearnih bombi. Iako listu sa detaljnim pregledom lokacija i arsenala još nisu pokazali, Kim je sklon da pokaže uništenje nekih ustanova korištenih za testiranje oružja, za koje može reći da mu više ne trebaju.
Mogli bi biti spremni da se reše svoje nuklearne elektrane Jongbjon koja proizvodi plutonijum, što je ponudio u zamenu za američke ustupke. Dugoročno gledano, analitičari kažu kako je Kimova strategija tiho učvršćivanje svog arsenala, dok stvara diplomatsku klimu kako bi se Severna Koreja tolerisala kao nuklearna država, poput Indije ili Izraela.
Slabiji američki savez
Prema nedavnim izjavama čini se kako je Severna Koreja povećala svoj ulog u pregovorima.
Tvrde kako su očekivali da će sporazum o denuklearizaciji uključivati i povlačenje američkih ratnih brodova i aviona iz regiona. U svom već ranije spomenutom novogodišnjem obraćanju Kim je pozvao Južnu Koreju da zaustavi svoje vojne vežbe sa stranim snagama "jer su se sever i jug obvezali na put napretka i mira".
Njihov cilj mogla bi da podrži i želja Severne Koreje za deklaracijom kojom se okončava Korejski rat. Zamena prekida vatre iz 1953. godine sa mirovnim sporazumom ukinuće potrebu za 28.500 vojnika na poluotoku, čak i ako Kimova nuklearna oružja i kineska vojska ostanu u stanju u kakvom su danas.