1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Mediji

Drastično povećanje kršenja kodeksa novinara

14. januar 2019.

Prošle godine je zabeležen rekordan broj kršenja Kodeksa novinara u dnevnim novinama u Srbiji, a Srpski telegraf, Alo, Kurir i Informer ponovo su šampioni neprofesionalnog izveštavanja.

https://p.dw.com/p/3BUzc
Serbien Boulevardblätter in einem Kiosk in Belgrad
Foto: DW/D. Dedović

To su rezultati istraživanja Saveta za štampu koji će biti predstavljeni sutra (utorak, 15. januar) na tribini „Koliko su mediji poštovali Kodeks novinara Srbije u 2018. godini". Uoči tribine, Tamara Skrozza, koja je učestvovala u istraživanju, za DW otkriva neke detalje izveštaja.

„Došlo je ne samo do pukog povećanja broja kršenja Kodeksa, već do drastičnog povećanja: u svakom mesecu zabeležen je veći broj prekršaja nego u bilo kom mesecu ikada ranije. Što bi zapravo značilo da je period od avgusta do decembra 2018,  u koji su ušle analize tekstova iz listova Alo, Blic, Večernje novosti, Danas, Politika, Informer, Kurir Srpski telegraf rekordan po broju prekršaja od kada se radi ovaj monitoring,  dakle. od 2015. godine", navodi Skrozza.

Ona dodaje da nema suštinskih promena u odnosu na 2017. godinu,  da su listovi koji su bili „rekorderi", to i ostali, te da se samo smenjuju na „šampionskoj poziciji".

To znači da su i tokom 2018. godine osnovna pravila profesionalnog izveštavanja najviše ignorisali Alo,  Kurir, Informer  i Srpski telegraf -  apsolutni pobednik 2017. godine sa 1.282 zabeležena prekršaja Kodeksa novinara .

Tabloidi koji su se našli i ove godine na vrhu liste, objašnjava, Skrozza, najviše su kršili poglavlja 4 i 1 Kodeksa novinara, koja se odnose na pretpostavku nevinosti i na objavljivanje nagađanja koja su predstavljena kao činjenice.

 „Veliki broj problematičnih tekstova zabeležen je i u kontekstu poglavlja 7 koje se odnosi na kršenje prava na privatnost osoba o kojima se izveštava, kao i na obavezu skrivanja identiteta maloletnih lica", navodi Skrozza.

„Ko radi taj i greši"

Na tribini u okviru DW akademije u oktobru 2018. u Beogradu, predstavljeni su neki od ranijih podataka o drastičnom kršenju Kodeksa novinara u pojedinim srpskim tabloidima, a novinar jednog od njih, je, pokušavajući da se opravda, izazvao smeh u publici, rekavši da - „Ko radi taj i greši“.

I nastavili su  - i da rade, i da greše, između ostalog da ne prave razliku između činjenica i komentara, da objavljuju ocene ili pretpostavke za koje nemaju argumente, da zastrašuju čitaoce,  najavljuju ratove i sukobe, objavljuju lažne fotografije, Hrvate nazivaju ustašama, Albance Šiptarima, članove opozicije tajkunima.

Tako je, prema pisanju tabloida Alo na „besmislenom“ protestu „Stop krvavim košuljama“ 15. decembra bilo „nekoliko desetina  ljudi“, a njihov organizator je - „Đilasov Savez za Srbiju“.  Opozicioni savez je, navodi ovaj list, tog dana doživeo „debakl“,  demonstranti „nisu verovali koliko ih je malo“ i „gunđali su zbog vremenskih neprilika i snega“, pa se zbog toga autor pita kako neko „ko nema snage da se izbori sa snegom planira da obavi mnogo veće zadatke - da ruši vlast u Srbiji“.

Zastrašivanje čitalaca

Tamara Skrozza  navodi da su se listovi Alo, Informer i Kurir  najviše bavili neopravdanim uzbunjivanjem i zastrašivanjem čitalaca, i da je odmah iza njih list Srpski telegraf.

Članovi Saveta za štampu, su navodi ona, beležili tekstove „u kojima ne postoje izvori, u kojima su izvori nedovoljno jasno određeni, ili čak izmišljeni, kao i one u kojima su očigledni tračevi i na prvi pogled neodržive teze plasirane kao aksiomi i unapred dokazane stvari“.

Među njima bi mogao da se nađe tekst Informera od 24. decembra 2018. pod naslovom „Veoma opasni planovi žutog tajkuna, lidera SZS: Đilas zahteva haos pre Nove godine!“ 

List, u skladu sa izjavom ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića pominje broj od 5.000 demonstranata na subotnjim protestima, ali i reči jednog od „tajkunovih saradnika“.  Đilas je, piše taj list pozivajući se na neimenovani izvor,  na sastanku sa koalicionim partnerima i „liderima protesta“ „doslovno“ poručio: „U sledeću subotu mora nešto da se desi, neki sukob, neki klinč, nešto više od šetnje, ne smemo ovako da dočekamo Novu godinu“.

Nisu Dragan Đilas i Savez za Srbiju jedina opasnost  - ovi listovi redovno upozoravaju građane Srbije na sve strahote koje bi mogle da se dese, pa je tako krajem decembra objavljena „skandalozna“  vest pod naslovom „Šiptari u ponedeljak "ujedinjuju" Kosovsku Mitrovicu, Srbima poslata užasavajuća poruka“.

Schlagzeilen in Serbien über Gewalt an Frauen
Foto: DW/J. Dukic-Pejic

Objavljivali su se i tekstovi o tome da se „Kosovo i Albanija spajaju 1. januara", a Srbija je, ako je verovati tabloidima, tokom 2018. rizikovala najviše ratova u svojoj istoriji. Prema istraživanju urednika sajta Fake news, Stefana Janjića, koje je preneo sajt RaskrikavanjeInformer i Srpski telegraf 2018. su na naslovnim stranama u 265 navrata najavili ratove i sukobe, i to najviše sa „ustašama", a onda i sa „šiptarima".

Tako su nastavili u istom maniru kao i 2017. kada je Informer  izjavu tadašnjeg člana predsedništva BiH Bakira Izetbegovića da se nada da će BiH priznati nezavisnost Kosova, prokomentarisao nezaboravnim naslovom -  „Bakir bi opet da kolje“.

Prema pisanju tabloida Alo, zvanična Fejsbuk stranica predsednika Srbije Aleksandra Vučića bila je polovinom decembra zasuta uvredama, a to je bio razlog za naslov - „Vučić na meti Šiptara! Nakon predsednikovog sinoćnjeg obraćanja usledio brutalan napad“, i podnaslov -  „Šiptari ne miruju".

Sramota Srbije?

U tekstu „Kritika nove štampe" koji je 1944. godine objavio u listu Combat, Alber Kami napisao je da je francuska štampa između 1940. i 1944. bila  - „sramota Francuske“.  „Glad za novcem i ravnodušnost prema plemenitim stvarima učinili su da je Francuska imala štampu, kojoj je uz retke izuzetke, jedini cilj bio da ojača moć nekolicine i jedina namera da obesceni odvažnost svih ostalih“, napisao je on.

Nameće se pitanje šta bi zaključio ako bi samo bacio pogled na neke od srpskih tabloida, čiji su novinari odavno odustali od profesionalnog pristupa poslu, a svoju publiku odlučili da ograniče na one koji su, kako je za televiziju N1 rekao profesor sociologije Ratko Božović  - „medijski nepismeni ljudi“.

I nedavno objavljena istaživanja novinara Raskrikavanja da se na naslovnim stranama listova AloInformer  i Srpski Telegraf  2018. našlo više od 700 netačnih informacija, ponovo nameću asocijaciju na reči Albera Kamija. „Sloboda ne znači govoriti bilo šta ni povećavati broj listova punih skandala, ni uspostavljati diktaturu u ime budućeg oslobođenja. Sloboda znači pre svega ne lagati. Tamo gde se množi laž, najavljuje se tiranija ili se ona nastavlja", rekao je Kami 1951. godine u inervjuu listu Le progrès de Lyon.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android