Najnovije vesti
Vesti Svet
"Tramp je odlučio da povuče vojsku iz Sirije i time IZDAO ODANOG SAVEZNIKA"

"Tramp je odlučio da povuče vojsku iz Sirije i time IZDAO ODANOG SAVEZNIKA"

Iako su sve vreme bili prisutni znakovi upozorenja, oštra odluka Donalda Trampa da povuče američke snage iz Sirije ipak je zapanjila tamošnje Kurde. Preko noći se srušio njihov san o autonomnom kurdskom regionu i sada su suočeni sa izborom između povratka u planine u nadi da će preživeti ili ostajanja gde jesu, čekajući na ponovno uspostavljanje Asadovog režima i onoga što on ima na umu sa njima, posle šest godina nezavisnosti.

Kurdski borci su najviše ratovali protiv ISIS-a Foto: Tanjug/AP
Kurdski borci su najviše ratovali protiv ISIS-a

Strah od izdaje stranih moćnika zabeležena je u kurdskoj DNK. Njihovo rođenje kao jedne od najvećih svetskih nacija bez sopstvene države od raspada Otomanske imperije potiče od prekršenog obećanja pobednika Prvog svetskog rata, ili tako to barem Kurdi vide. Podeljeni između četiri države – Turske, Irana, Iraka i Sirije – od tada se bore i umiru u potrazi za slobodom i suverenitetom. Njihovi uspesi su se uvek pokazali kratkotrajnima; svaki put im nestane tlo pod nogama. Moćni saveznici, na čiju podršku misle da mogu da se oslone, uvek ih nekako na kraju napuste, piše američki list "Atlantik".

Foto: Heretiq / Wikipedia

Iskoristili su prednost američke invazije na Irak, koja je dozvolila tamošnjim Kurdima da uspostave federalni region, pa su ih podržali i u Siriji 2011. godine, tokom građanskog rata, ubrzo ispunivši severositočni region. Kada se Islamska država pojavila na sceni 2014. godine, Kurdi u Iraku i Siriji su se pridružili američkim snagama. Nadali su se da će njihova odana služba SAD-u rezultirati na kraju rata nezavisnom državom Kurda.

To se nije dogodilo. Pre samo godinu dana, Amerika je odbila da pomogne iračkim Kurdima kada je predsednik iračkog Kurdistana Masod Barzani ignorisao insistiranje Vašingtona da ne organizuje referendum o kurdskoj nezavisnosti. Sam narod, uprkos upozorenjima SAD, dao je Bagdadu otvoreno pismo o preuzimanju teritorija u severnom Iraku, naseljenim kurdskim stanovništvom.

Drugi znak upozorenja došao je 2018. godine, kada su SAD stajale po strani, kada su turske snage zauzele Afrain sa većinskim kurdskim stanovništvom. I Kurdi u Iraku i u Siriji dokazali su pouzdanost u koaliciji protiv ISIS-a. Ipak, nisu primili nagradu kojoj su se nadali. Oni žive sa tim saznanjem, iako nastavljaju da grade veze sa Zapadom, u nadi da će im se želja za naezavinošću ostvariti.

Ipak, u povređivanju njihovih težnji Vašington je otišao korak dalje, okrećući im leđa i ostavljajući ih na milost i nemilost nekadašnjim otomanskim kolonijama. Opravdana je njihova vera da su ih SAD jednostavno iskoristile u vojnoj strategiji, navodi list.

Kurdi u Iraku su u prednosti, jer kontrolišu savezni region koji je u dobrim odnosima sa Bagdadom i čak ima predstavnika u parlamentu. U Siriji, Kurdi su okruženi neprijateljima.

Šta je sledeći korak za Kurde u Siriji? Mogu da izaberu da se bore, ali niski teren im ne ide na ruku, naročito protiv armija. Postje još dve opcije: povlačenje u planine u severnom Iraku ili pokušaj dogovora sa sirijskim režimom da zadrže nešto od teritorija stečenih 2012. godine.

Oni su letos pokušali da se dogovore sa Damaskom, ali su naišli na tvrdoglavo odbijanje Asadovog režima da se Kurdima da i milimetar teritorije. Verovali su da će Amerika da ih nagovori. Ako se Kurdi sada ponovo okrenu Damasku, naići će na još manje volje za kompromisom sa Asadove strane. Najbolje čemu mogu da se nadaju je dogovor sa Damaskom da drži turske snage izvan Sirije – predsednik Redžep Tajip Erdogan rekao je da će ih napasti – ali, hoće li im Bašar al Asad dati dozu nezavisnosti zauzvrat?

Ne postoji dobar ishod za Kurde. Ali, najgori mogu da izbegnu. Zavisi od Rusije, koja sada drži većinu karata u Siriji, da dovede Ankaru i Damask za pregovarački sto. Za Tursku, donja granica je granica sa Sirijom, kojom ne upravljaju Kurdi, koje oni smatraju smrtnim neprijateljem. Za Asada, to je Sirija bez turskih trupa i povratak bezbednosti u sve delove Sirije, čak i na kurdski sever.

Pitanje je mogu li ruske diplomate da izbegnu najgori scenario: borbu do smrti Kurda i Turaka, panično iseljavanje Kurda u severni Irak i možda povratak ISIS-a.

BONUS VIDEO: