Najnovije vesti
Vesti Svet
"Bi-Bi-Si": Reforme u Kini su promenile ekonomiju, ali i navike ljudi

"Bi-Bi-Si": Reforme u Kini su promenile ekonomiju, ali i navike ljudi

Tokom 40 godina od uvođenja velikih ekonomskih reformi, Kina je izbavila iz siromaštva stotine miliona ljudi i postala druga najveća ekonomija sveta, konstatuje britanski BBC.

Peking FINANSIJSKI CENTAR Foto: Blic / RAS Srbija
Peking FINANSIJSKI CENTAR

U reportaži posvećenoj 40. godišnjici kineskih reformi, britanski javni servis je dramatičan preobražaj te zemlje ilustrovao fotografijama Kine "nekad i sad" - počev od saobraćaja u kojem su nekada dominirali bicikli, a danas brendirani automobili, pa do skromnih izloga prodavnica iz '70-ih godina i današnjih koji odišu luksuzom. Broj vlasnika automobila u Kini je tokom četiri decenije porastao, i sada u zemlji ima više od 300 miliona registrovanih vozila, dok se broj vlasnika bicikala smanjio. To je rezultat urbanizacije i ekonomskog rasta - ali ima i svoju cenu. Česte saobraćajne gužve u mnogim gradovima dovele su do uvođenja kvota za registarske tablice, navodi se u tekstu.

Uz to, dodaje se dalje, Svetska zdravstvena organizacija je saopštila da zagađenje vazduha svake godine odnese više od milion života u Kini. Budući da je bruto domaći proizvod Kine uzleteo, to je uticalo i na promenu potrošačkih navika u zemlji. Kineski potrošači su među najbrojnijim kupcima luksuzne robe na svetu.

Predsednik Si Đinping je tokom govora na obeležavanju godišnjice ekonomskih reformi istakao rast kineske ekonomije i kako je to promenilo živote ljudi: "Bonovi za žito, za kupovinu odeće, mesa, ribe, nafte, hrane, svih proizvoda i drugi papiri bez kojih ljudi nekada nisu mogli, sada su deo postavke u muzeju istorije. Problemi gladi, nedostatka hrane i odeće i teškoće koje su hiljadama godina mučile naše ljude, uglavnom su nestale i neće se vratiti".

Foto: Wu Hong / EPA;

"Bi-Bi-Si" napominje da su reforme dale i jedan politički rezultat i navodi da kako kineski potrošači postaju sve bogatiji - tako postaju i sve uticajniji. Nekoliko kompanija, kako primećuje, moralo je da se izvini zbog povrede osećanja Kineza i mada su strani brendovi generalno poželjni u Kini, sve više kupaca navodi da više voli domaće robne marke. Zahvaljujući boljem životnom standardu produžava se i životni vek žitelja Kine sa prosečnih 66 godina iz 1978. na oko 76 godina danas. Pored toga, kineska deca sada imaju i bolje obrazovanje - stopa pismenosti je sa 66 odsto početkom 1980-tih porasla na 95 odsto 2010. godine. Za mnogu kinesku decu je tokom 1970-tih odlazak na putovanje u inostranstvo bio gotovo nezamisliv, a danas su kineski turisti koji putuju u inostranstvo najbrojniji u svetu, pri čemu na tim putovanjima troše milijarde dolara.

Broj studenata iz Kine koji studiraju u inostranstvu kontinuirano raste i prema podacima Ministarstva prosvete njihov broj se od 2010. do 2016 godine skoro udvostručio - sa 284.700 na 540 hiljada. Prema rečima kineskih zvaničnika, Kina je zemlja koja trenutno ima najviše studenata u inostranstvu. Ipak, jedna stvar se nije promenila onako kako bi vlada to volela - a to je stopa rađanja. Vlada je godinu dana nakon početka ekonomskih reformi 1979. godine započela sprovođenje politike rađanja jednog deteta u nastojanju da zauzda rast populacije, primenjujući u nekim slučajevima kontroverzne mere - od novčanih kazni za parove koji su kršili propis do gubitka posla, pa i sterilizacije. Stanovništvo Kine, kao i mnogih razvijenih zemalja - sada je staro.

Vlada je 2015. godine odlučila da prestane sa primenom ove politike i da dozvoli parovima da imaju dva deteta. Postoje spekulacije da bi ova politika mogla još da se ublaži i da u bliskoj budućnosti parovima bude dozvoljeno da imaju troje ili više dece. Međutim, mnogi kineski milenijalci smatraju da je više dece previše skupo ili da im to ograničava karijeru. Osim privrede, promenio se i način ishrane Kineza kao i njihovi prohtevi na šta će potrošiti novac.

Statistika pokazuje da je potrošnja mesa u Kini značajno povećana u poslednjih nekoliko decenija. Svinjetina je, na primer, nekada smatrana luksuznom hranom rezervisanom za specijalne događaje - a sada, prema podacima, prosečan Kinez konzumira oko 40 kilograma svinjetine godišnje, zaključuje se u tekstu "BBC"-ja.