Najnovije vesti
Vesti Svet
SVE OČI UPRTE U PARIZ "Da li se Francuzi opet igraju revolucije ili će stvarno biti GADNO?"

SVE OČI UPRTE U PARIZ "Da li se Francuzi opet igraju revolucije ili će stvarno biti GADNO?"

„Žuti ustanak potresa francuske temelje. Simbol države, predsednik, je poljuljan, gotovo prežaljen – već sada je žrtva revolucije koju nije znao da predvidi“, pišu nemački mediji o protestima Žutih prsluka u Francuskoj.

francuska kombo Foto: RAS Srbija / RAS Srbija
francuska kombo

- Grad koji zadržava dah u iščekivanju. Deluje da su sve oči uprte u Pariz, Francusku, u Emanuela Makrona. Da li se Francuzi opet igraju revolucije ili će stvarno biti gadno? Da li je ovo možda poslednje poglavlje neoliberalne bajke u koju više niko ne želi da veruje? - piše list Velt o subotnjim protestima Žutih prsluka u Parizu.

U subotu je nakon sukoba sa policijom uhapšeno 1.385 ljudi. Masovno prisustvo snaga reda posebno u Parizu sprečilo je veće izgrede. Povređeno je 17 policajaca i nešto više od 100 demonstranata – a to je znatno manje nego prethodnog vikenda. Prema zvaničnim navodima, širom zemlje je protestovalo preko sto hiljada ljudi.

Protesti Žutih prsluka zbog namera Makronove vlasti da poveća akcize na gorivo i rastuće društvene nejednakosti već su ranije dali prve – istina, privremene – rezultate. Makron je najavio da na šest meseci zamrzava planove o „ekološkom porezu“. Nakon protesta u subotu je premijer Eduar Filip najavio da je došlo vreme za dijalog i da će predsednik sledeće sedmice govoriti o zahtevima demonstranata, prenosi "Dojče vele".

U komentaru nemačkog javnog radija Dojčlandfunk se primećuje: „Paradoks je što je Makrona – čoveka koji je za godinu dana od političke zvezde postao babaroga – na kolena oborio protivnik koji delimično ima iste argumente kao on. Obe strane odbacuju stare partije i tvrde da nisu ni levo ni desno. Žuti prsluci u svakom slučaju povezuju liberalni zahtev za nižim porezom sa levom borbom za veće minimalce i protiv bogatih u Parizu.“

Foto: Anadolija

Time su Žuti prsluci dvostruko u pravu, dodaje se u komentaru. Najpre, porezi i dažbine u Francuskoj najviši su u Evropi. - Istovremeno, socijalna nejednakost je masivna. To danas osećaju pre svi siromašni stanovnici unutrašnjosti koji su upućeni na vozila i treba im jeftinije gorivo, ljudi koji o globalizaciji samo slušaju, ali od nje ništa ne vide. Utoliko su Žuti prsluci deo populističkog tona koji se na Zapadu proteže od Mađarske do SAD, od Italije do Velike Britanije.

- Pre godinu dana su Francuzi praktično nemo posmatrali kako novoizabrani predsednik Makron smanjuje porez na imetak; onda skoro da nisu pružili otpor protiv reformi tržišta rada i železnice. Ali sada kreće lavina. I niko ne može reći koga će zatrpati. Možda i izabranog monarha? Da li će izneti Marin Le Pen na vrh? (…) Žuti ustanak potresa francuske temelje. Simbol države, predsednik, je poljuljan, gotovo prežaljen – već sada je žrtva revolucije koju nije znao da predvidi - dodaje Dojčlandfunk.

Georg Blume, dopisnik Špigela iz Pariza, podseća na sve francuske proteste i revolucije. Ko se čudi što su protesti Žutih prsluka nasilni, taj ne zna ili zaboravlja istoriju, piše on. „Vodeći francuski istoričari sigurni su da pokret Žutih prsluka stoji u dugoj tradiciji francuskih narodnih ustanaka protiv vladajuće klase. Ti su ustanci retko kada bili mirni.“

„I danas bi svest Francuza o nepravdi mogla da odredi pravac“, piše dalje Blume za Špigel onlajn. „Svuda na Zapadu se ogorčenost srednjih i nižih slojeva u globalizovanom kapitalizmu ukazuje destruktivno. U zemljama G7 poput SAD i Italije je to već dovelo do izbora nacionalističkih vlasti u čija se demokratsko-humanistička ubeđenja može sumnjati. U Nemačkoj to hrani AfD. U Francuskoj se nezadovoljstvo ovih sedmica ne pokazuje na biračkim mestima nego na ulici.“

„Socijalni revolt za građane – ponižene po njihovom poimanju – uz sav nasilni potencijal donosi neočekivani trenutak oslobađanja. Na tome i danas počiva nesmanjena fascinacija Francuskom revolucijom. U to su uvek spadali ubeđenje, moral i zadatak da se izbori za prava slabijih.“

- Može se podsmevati Žutim prslucima. Mogu biti nazivani 'analfabetama' našega vremena, kao što je pre nekoliko godina uradio Makron kada su štrajkovali radnici klanica u Bretanji. Mogu se opisati kao 'ništarije', kako je Makron prošle godine nazvao klošare sa železničkih stanica. Ali se u njima može videti i nova snaga istorije - piše Blume i zaključuje:

„Makron ima izbor. Može da dopusti proteste pa da ih onda guši. Na to ukazuju snimci 150 uhapšenih pariskih učenika koji kleče pred policijom kao u logoru. (…) Žuti prsluci traže nove socijalnu i obrazovnu politiku koja odgovara njihovoj epohi. Vreme je da Makron to prihvati.“