Najnovije vesti
Vesti Društvo
Ministarstvo kulture je pokušalo da čitaoce dovede u zabludu, ali dokumenta JASNO POKAZUJU da Albanci finansiraju obnovu Rajačkih pimnica

Ministarstvo kulture je pokušalo da čitaoce dovede u zabludu, ali dokumenta JASNO POKAZUJU da Albanci finansiraju obnovu Rajačkih pimnica

Ministarstvo kulture je svojim reagovanjem praktično potvrdilo pisanje "Blica", iako su frazama i izbegavanjem odgovora želeli da dovedu u zabludu javnost da obnovu Rajačkih i Rogljevačkih pimnica ne finansira nevladina organizacija CHwB iz Tirane.

pimnice vukosavljevic kombo Foto: RAS / RAS Srbija
pimnice vukosavljevic kombo

Otišli su čak toliko daleko da su neke svoje prvobitne odgovore negirali u naknadnom reagovanju na tekst "Naša bruka: Albanci obnavljaju srpske pimnice".

Ali krenimo redom.

"Blic" je od grupe vlasnika Rajačkih i Rogljevačkih pimnica - kulturnog dobra pod zaštitom države koje je na preliminarnoj listi Uneska - obavešten da objekti propadaju jer država nekoliko godina ne daje novac za njihovu zaštitu. Rekli su i da se rekonstrukcijom bavi NVO CHwB iz Tirane kojoj su izuzetno zahvalni, kao i Bosiljki Tomašević, savetnici u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture, koja je za njih simbol očuvanja vinskih podruma. Da bismo proverili istinitost tih tvrdnji, obratili smo se i Bosiljki Tomašević i Ministarstvu kulture.

Ministarstvo se vadi na koliziju dva zakona, ali to nije smetalo državi da plaća obnovu od 2005. do 2014. godine: Pimnice
Foto: P. Marković / RAS Srbija
Ministarstvo se vadi na koliziju dva zakona, ali to nije smetalo državi da plaća obnovu od 2005. do 2014. godine: Pimnice

Gospođa Tomašević nam je potvrdila sve navode i uputila nas na javni dokument "Negotinske pivnice, prostorno kulturno-istorijska celina na preliminarnoj listi UNESCO", koji je ona prezentovala 2017. na seminaru SANU. U njemu piše da "albanska nevladina organizacija CHwB iz Tirane finansira i učestvuje u radovima sa Zavodom od 2010, i da je do 2018. uložila 20 miliona dinara". Dakle, "Blic" je preneo ono što piše u javnom dokumentu, a tačnost tih navoda nam je u telefonskom razgovoru potvrdila i Tomaševićeva.

Postavlja se pitanje zašto Ministarstvo kulture nije reagovalo 2017. ukoliko nisu tačni ovi navodi već to radi godinu dana kasnije? Naime, oni u reagovanju od 14. novembra izbegavaju da kažu ono što su već odgovorili "Blicu" 9. novembra, a to je da je reč o novcu predstavništva CHwB iz Tirane. To se vešto zaobilazi, pa se sada barata uopštenom formulacijom da "Albanci ne finansiraju obnovu pimnica već to radi švedska organizacija CHwB koja ima svoja predstavništva u Tirani, Prištini i Sarajevu".

Pritom, 14. novembra ne navode iz kog od ova tri predstavništva se finansira obnova, što navodi na sumnju da žele da prikriju istinu. Koji je razlog za to, ne znamo, ali pretpostavljamo da misle da je za javnost lepše da se kaže švedska, nego albanska NVO. Ako je tako, to je u sferi politike, a ne zaštite kulturnih dobara. Tih poriva očigledno nema CHwB iz Tirane, za koju ni komplikovani srpsko-albanski odnosi nisu prepreka da učestvuje u očuvanju ovih jedinstvenih spomenika.

To su, dakle, činjenice, kao što je činjenica i da je stanje na terenu suprotno od onoga što tvrdi Ministarstvo kulture. Naime, na objektima Rajačkih i Rogljevačkih pimnica nalazile su se table na kojima je stajalo ga "Projekat finansira NVO CHwB iz Tirane". Ako je Tirana u Švedskoj, onda neka bude da "Blic", a ne Ministarstvo kulture izvrće činjenice. I kada smo već kod činjenica, nije na odmet da informišemo Ministarstvo kulture da od 2016. godine CHwB Albanije egzistira kao posebno pravno lice, koje nema veze sa Šveđanima.

Ministar Vladan Vukosavljević
Foto: A. Dimitrijević / RAS Srbija
Ministar Vladan Vukosavljević

Ima još nelogičnosti u odgovoru Ministarstva, a u vezi sa finansiranjem obnove spomenika kulture iz državne kase, među kojima su i Rajačke i Rogljevačke pimnice. Na naše pitanje zašto država ne izdavaja novac za obnovu, odgovor od 9. novembra glasi: "U slučaju pimnica posebnu smetnju za ulaganje budžetskih sredstava predstavlja činjenica da su one u privatnoj svojini, a ulaganja budžetskih sredstava u nepokretnosti koja su u privatnoj svojini nisu u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu".

Pošto je "Blic" u svom tekstu pokazao da Zakon o kulturnim dobrima ne poznaje vlasništvo za izdvajanje para već kategoriju, Ministarstvo kulture u svom naknadnom reagovanju pokušava da se opravda. To čini tako što sada tvrdi da postoji kolizija dva zakona, što im stvara probleme za budžetsko finansiranje zaštite spomenika kulture.

Međutim, kolizija ne postoji već se isti zakon tumači na različite načine, jer da nije tako, kako je onda moglo iz državne kase da se od 2005. do 2014. godine za ove objekte izdvoji 19 miliona dinara?

"Blic" pita, ne komentariše vrednosne sudove i uvrede

Mnogo je pitanja za Ministarstvo kulture, ali malo je odgovora ili se oni namerno izbegavaju kako bi se prikrilo da neko namerno poslednjih godina onemogućava zaštitu blizu 200 vinskih podruma. Ali to nećemo komentarisati. Nećemo komentarisati ni vrednosne sudove, pa čak ni uvrede koje su izrekli ljudi koji su pisali reagovanje, na račun "Blica" i autorke teksta, da bi zaštitili instituciju koja u svom nazivu ima i reč "kultura", jer u suprotnom javnost bi posumnjala u značenje te reči.