Biznis Vesti
Ohrabrujući početak skraćene trgovačke nedelje na Berzi

Ohrabrujući početak skraćene trgovačke nedelje na Berzi

Promet na Beogradskoj berzi danas je eksplodirao, nadmašivši u dinarskom iznosu protivvrednost od 10 miliona evra, zahvaljujući trgovanju državnim obveznicama, a zabeleženo je i stabilno trgovanje akcijama uz rast oba berzanska indeksa.

beogradska berza_190116_RAS foto Vesna Lalic (8)_preview Foto: V. Lalić / RAS Srbija
beogradska berza_190116_RAS foto Vesna Lalic (8)_preview

Ukupan promet na trgovanju iznosio je 1,22 milijarde dinara (10,3 miliona evra).

Indeks BELEX15 je skočio za 0,6 posto na 749,30 poena, a blago se oporavio i BELEXlajn, koji je zaključen na 1.555 poena.

Najprometnija akcija je bio Aerodrom "Nikola Tesla" sa iznosom od 5,8 miliona dinara, po prosečnoj ceni od 1.695 dinara, što je za četvrtinu procenta niže nego na prethodnom trgovanju.

Solidno trgovanje, od 4,8 miliona dinara, ostvarile su i akcije Jedinstva iz Sevojna po nepromenjenoj ceni od 5.050 dinara, dok je kompanija iz istog grada, Impol Seval, zabeležila rast cene od čak 5,0 procenata na 3.151 dinar uz realizaciju od 4,3 miliona dinara.

Naftna industrija Srbije je takođe ojačala za 0,1 posto do nivoa od 687 dinara, a istrgovana je za 0,7 miliona dinara.

Akcije Energoprojekt holdinga su se stropoštale za 7,5 odsto na 680 dinara, i zabeležile su promet u iznosu 0,5 miliona dinara.

Među dobitnicima dana su bile obične akcije Komercijalne banke s rastom cene od 4,1 odsto na 2.141 dinar, uz trgovanje vredno 0,1 milion dinara, dok je u "crvenom" zaključen vranjski Alfa plam s minimalnim padom cene na 33.990 dinara, uz realizaciju od približno 0,2 miliona dinara.

Strani investitori su u ukupnom prometu na tržištu akcija imali udeo od 30,23 odsto, i to u kupovini 3,96, a u prodaji 56,49 procenata.

Dve serije dinarskih obveznica Republike Srbije istrgovane su u ukupnom iznosu od 1,2 milijarde dinara, pri čemu je serija RSO18171, koja dospeva u januaru 2023. godine, zabeležila promet od 1,0 milijarde dinara. Strani investitori su u prometu državnih dužničkih hartija učestvovali sa udelom od 7,47 procenata.