Gde i kako je legalizovana marihuana u svetu? 1Foto: EPA-EFE/WILL OLIVER

Jan Pauer je stajao u redu ispred radnje u Njufaundlendu u Kanadi i među prvim kupcima legalno pazario marihuanu. Kako kaže, nema nameru da je konzumira, već da taj „smotuljak trave“ urami i okači na zid kao podsetnik, kako kaže „na ovaj veliki dan“.

Misleći na datum kada je Kanada sredinom oktobra legalizovala upotrebu marihuane u „rekreativne svrhe“ i tako prihvatila svetski trend kojim se ova droga dekriminalizuje. Time je zaokruženo jedno dugo poglavlje u zemlji od davne 1923. kada je donet zakon kojim je posedovanje kanabisa smatrano kriminalnim delom.

Tek 2001, legalizovana je medicinska upotreba marihuane. Najnovijom odlukom, premijer ove zemlje Džastin Trudo ispunio je obećanje iz kampanje 2015. kada je tvrdio da su kanadski zakoni stari i neefikasni imajući u vidu da Kanađani spadaju među najveće uživaoce marihuane na svetu. I zaista, za samo 24 sata od stupanja na snagu zakona stiglo je neverovatnih 100.000 porudžbina. Podaci pokazuju da su Kanađani 2015. potrošili oko 4,5 milijarde dolara na kanabis – otprilike onoliko koliko su trošili na vino.

Cilj vlasti je da se smanji konzumiranje droge među mladima, a dilerima umanji dobit. Prema novom zakonu, dozvoljeno je posedovanje do 30 grama kanabisa, ne sme se gajiti više od četiri biljke po domaćinstvu ili kupovati od nelicenciranog dilera. Svaki prekršaj biće strogo kažnjiv – onome ko bude prodavao drogu maloletniku, preti kazna zatvora do 14 godina.

Računica je da će godišnje od poreza na prodaju kanabisa država dobijati 400 miliona dolara. Predviđanja brojnih stručnjaka da će uslediti nedostatak rekreativne marihuane u prvoj godini legalizacije u Kanadi su se obistinila znatno ranije. Već danas Kanađani muku muče da dođu do kanabisa. Razlog nije birokratski ili pravni već praktičan – jednostavno je potražnja veća od punude.

U Kvebeku su prodavnice marihuane pod kontrolom vlade zatvorene zato što nemaju šta da prodaju. U Ontariju internet prodavnica za marihuanu ne može da ispuni sve narudžbine, dok u Britanskoj Kolumbiji postoji samo jedna legalna radnja. Kanadska vlada je zaposlila dodatnih 300 ljudi kako bi se ubrzo proces izdavanja licenci proizvođačima i time povećalo snabdevanje.

Kanada je prva država članica G7 koja je legalizovala rekreativnu upotrebu kanabisa, a druga u svetu odmah posle Urugvaja koji je još pre pet godina ozakonio uzgajanje i konzumiranje marihuanenajpre u klubovima, a od prošle godine kao prva država u svetu u potpunosti je legalizovao marihuanu – od proizvodnje do prodaje.

Da bi mogli da kupe marihuanu u apotekama, Urugvajci moraju da se upišu u registar korisnika, a konzumenti mogu da kupe najviše 40 grama mesečno, u paketićima od pet grama u 16 specijalizovanih apoteka širom zemlje. Cena po jednom gramu je 1,3 dolara, a marihuanu mogu da kupe samo državljani Urugvaja.

Godinu je dana od kako je američka savezna država Nevada ozakonila uživanje marihuane na svom spisku dozvoljenih poroka za odrasle na kojem se još nalaze i kockanje i prostitucija. Kada su vlasti sredinom godine sveli račune ispostavilo se da su premašena očekivanja. Prodaja i ubrani porezi su već nadmašili predviđanja za celu fiskalnu godinu za 25 odsto, a računa se da bi prodaja marihuane trebalo da premaši 500 miliona dolara kada se uračunaju podaci od juna, s poreskim prihodima od oko 70 miliona dolara, od čega je 25 miliona dolara namenjeno školama. Direktor poreske službe Nevade Vilijam Anderson kaže da se program Nevade za marihuanu drugim državama u kojima je legalizovana smatra „zlatnim standardom“.

Holandska politika u odnosu prema takozvanim mekim drogama ili lakim halucinogenima važi za najliberalniju na svetu. Hašiš i marihuana su dekriminalizovani i njihovo konzumiranje se ne kažnjava. Prodaja zvanično nije dozvoljena, ali se toleriše ako ispunjava tačno određene norme: da se vrši u specijalnim lokalima koji su od 1970-ih godina poznati kao „kofi-šopovi“ koji ne smeju da se reklamiraju, zabranjen je ulaz maloletnicima i u njima ne smeju da se prodaju teže droge.

Dekriminalizovanjem konzumiranja lakih droga došlo je do razdvajanja tržišta koje je dovelo do mnogo preglednije situacije: tržište lakih droga je pod kontrolom, a policija je mogla da se koncentriše na teške delikte povezane sa trgovanjem teških droga. Ipak, od sredine ove godine u pojedinim holandskim pokrajinama na snazi je kampanja čiji je cilj da se „stane na put kanabis turizmu“. Što će reći da će članske karte za takozvane „kofi šopove“ moći da dobiju isključivo punoletni Holanđani, ne stranci.

Zahvaljujući tome, u neku ruku u Evropi polako na svetlost dana izranja alternativna – praška scena. U čuvenim lepotama češke prestonice turisti sada uživaju na poseban način, pod dejstvom marihuane. Iako zvanično nisu uvršteni u turističku ponudu grada, klubovi u kojima se marihuana slobodno puši, postali su pravi magnet za nove turiste. Iako droga nije legalizovana, češki zakoni su veoma liberalni: ako vas policija uhvati sa 15 grama marihuane, jednim gramom kokaina ili 1,5 grama heroina, ne može vam ništa. I dok turistički radnici zadovoljno trljaju ruke, policija je zabrinuta i tvrdi da su labava ograničenja dovela do cvetanja kriminala.

Kanabis je zabranjen u većini zemalja, ali su poslednjih godina brojne države dekriminalizovale korišćenje, kao i upotrebu marihuane u medicinske svrhe – u 14 evropskih zemalja, Izraelu, Argentini, Portoriku, Panami, Turskoj, Zambiji i Zimbabveu. U Americi je medicinska upotreba dozvoljena u 29 država i distriktu Kolumbija – a devet od ovih država su legalizovale i medicinsku i ličnu upotrebu.

Španija, Holandija, Portugal, Slovenija, Jamajka, Čile, Peru, Kolumbija, Ekvador, Luksemburg i neki delovi Indije su među zemljama koje su dekriminalizovale korišćenje marihuane u lične svrhe.

Najviši sud Južnoafričke Republike legalizovao je upotrebu kanabisa na privatnim mestima u septembru, dok se prodaja droge i dalje kažnjava. Zimbabve je nakon Lesota u aprilu postao druga afrička zemlja koja je legalizovala marihuanu u medicinske svrhe.

Letos je i Ustavni sud Gruzije ukinio kazne predviđene za ličnu upotrebu kanabisa, uz obrazloženje da je ta mera bila u suprotnosti sa Ustavom. Lična upotreba marihuane do sada se smatrala krivičnim delom koje je kažnjavano novčanom kaznom od 170 evra. Ustavni sud je dodao da krivično gonjenje za upotrebu kanabisa ostaje opravdano ako su ugrožene druge osobe, kao na primer u slučajevima konzimiranja kanabisa u školama ili na javnom mestu. Gruzijske vlasti ranije su kritikovane da imaju „izuzetno represivne mere“ protiv droge.

Nekoliko hiljada ljudi protestovalo je maju u Tbilisiju osuđujući policijske racije u diskotekama u sklopu kampanje borbe protiv droge. Mnogi su tada ocenili da je policija prekomerno koristila silu tokom pretresa ljudi.

Najstrože kazne

Kina, Egipat, Francuska, Indonezija, Japan, Malezija, Nigerija, Norveška, Filipini, Poljska, Kuba, Saudijska Arabija, Singapur, Južna Koreja, Tajland, Turska, Ukrajina, Ujedinjeni Arapski Emirati i Vijetnam imaju najstrože zakone po ovom pitanju. U mnogim tim zemljama posedovanje čak i malene količine može značiti doživotni zatvor.

Bez pomaka u Srbiji

U Srbiji je situacija takva da nekoliko udruženja već više godina šalju nadležnima predloge za izmenu zakona o psihoaktivnim supstancama. Država jeste formirala radnu grupu ali je njihov predlog zakona u potpunoj suprotnosti sa zahtevima udruženja koje se zalažu za legalizaciju marihuane u medicinske svrhe. Iako se dekriminalizacija kanabisa kao model zakonske regulative kanabisa već pokazao kao uspešan u mnogim zemljama sveta, njegova primenjivost na pravni sistem u Srbiji podrazumevalo bi ukidanje krivičnih i prekršajnih kazni za posedovanje malih količina cvetova kanabisa, odnosno uzgoj malog broja biljaka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari