Da li je evropski identitet u krizi 1Foto: Twitter

Trodnevno obeležavanje 100. godišnjice završetka Prvog svetskog rata u organizaciji Nadbiskupije beogradske započelo je danas  Međunarodnom konferencijom „Evropski identitet“ u Narodnoj banci Srbije.

Sa željom da se „poruke patnje iz prošlosti pretvore u lek ozdravljenja i pomirenja“, o savremenoj duhovnoj, političkoj, socijalnoj, geostrateškoj i migrantskoj slici Evrope i hrišćanina u njoj govorili su istoričari, teolozi Rimokatoličke crkve i SPC, pravnici, političari i diplomate iz Hrvatske, Slovenije, Azerbejdžana i Srbije.

Skup su pozdravili nadbiskup beogradski Stanislav Hočevar i šef Delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici, koji naglasio da Unija, iako je sekularna organizacija, poštuje univerzalno pravo slobode verovanja. Fabrici je ocenio da i da vera ima važnu ulogu u identitetu Evrope i poručio da je pomirenje jedna od bazičnih vrednosti EU za koju se zalaže i na Balkanu, gde želi da dođe do mira, saradnje i stabilnosti.

– Ovaj skup je, svakako, i pored poziva upućenog i dobrodošlice iskazane svima bez razlike, ipak okupljanje evropskih hrišćana u potrazi za novim identitetom Starog kontinenta, bez raskidanja sa njegovim temeljnim određenjima i izneveravanja kardinalnih vrlina i civilizacijskih vrednosti koje su ga davno oblikovale, ali usklađenog sa potrebama i nalozima savremenosti i izmenjenim mentalnim sklopom današnjeg, modernog i postmodernog čoveka – rekao je u uvodnoj reči ambasador Darko Tanasković otvarajući pitanje: „Kako hrišćani, koji su još uvek većina u Evropi, zajedno sa nehrišćanima, mogu doprineti velikom i sudbonosnom mirotvornom projektu koji nikako nije samo politički, bezbednosti ili ekonomski, već neuporedivo sveobuhvatniji, kulturni i duhovni, dakle ne samo fizički već i metafizički“.

Na skupu je, između ostalog, bilo reči o problemima sekularnog društva, vrednostima slobode i odgovornosti uz ugla savremenih neoliberalnih shvatanja i sa pozicija hrišćanskog učenja, filozofskih i religioznim modelima tumačenja rata i mira. Kako se, između ostalog čulo, sekularizam se sa globalnog sveo na fenomen Evrope i globalne elite, kao i da je na sceni liberalni totalitarizam sa prikrivenim teškim individualizmom, u kome se pod krinkom sloboda i prava nameće ateistička ideologija. Među učesnicima skupa bilo je i zagovornika evropskog individualnog utilitarizma kao modela maksimalne društvene sreće, koji se suočava sa problemima uticaja totalitarnih ideologija – fašizma, komunizma i antisemitizma.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari